Krajem prošlog tjedna u Gradskoj vijećnici Mostara održana je javna rasprava u sklopu projekta "MoStar – Prostori koji pokreću".

Riječ je o projektu čiji je cilj unaprijediti sadržaje i korištenje javnih prostora u Mostaru, kroz koji će se do sredine 2024, provesti aktivnosti poput ulaganja u otvorene i zatvorene prostore, inicijative financirane od strane zajednice, te zajedničke aktivnosti organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti.

Veliki potencijal, mala zarada

Planirana su revitalizacija i upotpunjavanje sadržaja parka Trimuša, ali i pokrenute brojne inicijative u svrhu grada Mostara. U sklopu projekta bi se trebalo obnoviti i Partizansko spomen groblje.

- Istinski se veselim ovome projektu. Od početka pratim izgradnju, odnosno njegov rast. U početku smo mislili dio prostora srediti, odnosno vratiti ga u funkciju, a kako se projekt razvijao i kako su se uključili drugi akteri, pomalo su apetiti postali veći. Poslušali smo dobre ideje koje pokušavamo inplementirati. U međuvremenu su nam se javile nevladine organizacije, rekao je gradonačelnik Mario Kordić pred nedavnu javnu raspravu.

U nevladinome sektoru ukazuju na ogroman turistički potencijal Partizansko spomen groblja, koji je danas potpuno neiskorišten.

- Partizansko je spomenik al pari sa Starim mostom. Ono je na najvišoj nacionalnoj razini. Nažalost, stoji neiskorišteno, propada i nije u funkciji razvoja Grada ili u turističkoj ponudi. Ne možete danas naći prospekt koji poziva turiste i domaće ljude da uživaju u njegovoj ljepoti. A to je umjetničko djelo. Ne smijemo ga posmatrati kroz ideološku prizmu, jer Partizansko je dublja priča. To je jedna od najljepših stvari koje Mostar ima. Vodopad Kravice proda oko 300 tisuća karata. Partizansko bi sigurno moglo prodati pola milijuna. Kroz javnu potrošnju, protok ljudi i turista sigurno bi se minimalno ostvarilo oko stotinu milijuna javne potrošnje. Stvorio bi se i dodatni sadržaj. Mi tu imamo itekako šta pokazati, ali i iskoristiti to. Zaraditi, vratiti život u kvartove. Ljudi danas napuštaju poslovne prostore. Umire taj dio. Stavljanjem u funkciju Partizanskog vrlo brzo ne bismo mogli prepoznati grad. Nisu to sredstva koja su ogromna. Sa milijun maraka sve stavljamo u funkciju, kaže Bago.

S njime se složio i predsjednik UABNOR-a BiH Sejo Đulić. Udruga antifašista često skreće pozornost javnosti na vandalizme i skrnavljenja ovoga spomenika, uglavnom izazvana neznanjem mladih ili ideološkim neslaganjima.

- Danas u svijetu, posebno ovom dijelu Europe gdje je takvo spomeničko naslijeđe spomenici poput Partizanskog groblja postali su ključni turistički mamci. Uzmite Konjic i ratnu komandu, koju sad zovu Titiov bunker, a koja je turistilčki mamac. Skoro da nema turiste koji je prije rata došao na Stari most, a da nije prošetao do Partizanskog groblja. Ako bi se to vratilo u prvobitno stanje, ako bi se ulaz naplaćivao što je potpuno normalno, pa neka je to i jedan euro, to je više od pola miliona maraka čistog novca, što je više nego dovoljno da dvoje, troje ljudi bude zaposleno i da se Partizansko groblje održava bolje nego ijedan drugi objekt u Mostaru, napominje Đulić.

Mnogo projekata

Ravnatelj Turističke zajednice Grada Mensud Duraković kaže kako je ovaj spomenik dio ponude, međutim i kako postoje grupacije koje ga žele eliminirati iz turističkih razglednica.

- Partizansko spomen groblje davno je uvršteno u mozaik Turističke zajednice, u ponudu koju promoviramo. Nažalost, ono danas nije promovirano na način kako bi trebalo. Nadati se da će ljudi prevladati to i da će to u skorije vrijeme biti na ponos Mostara, što i treba da bude, rekao je Duraković.

U prošloj godini Grad Mostar je aplicirao i potpisao više desetina projekata koji su od iznimne važnosti za društvenu zajednicu. Ova godina je prema riječima gradonačelnika rezervirana za nekoliko prekograničnih, međunarodnih, ali i lokalnih poziva i programa u kojima će Grad Mostar nastojati izraditi što kvalitetnije projekte te ih, uz pomoć donatora, uspješno implementirati. Projekt "MoStar – Prostori koji pokreću" financira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a nositelj je češka neprofitna, nevladina organizacija People in Need (PIN).

H. Ž.