Donald Trump i Vladimir Putin ponovo su na istoj strani. Predsjednici SAD-a i Rusije sada ističu Evropu kao glavnog krivca dok stagniraju napori da se okonča rat u Ukrajini, tri sedmice nakon njihovog visokoprofilnog, ali slabo učinkovitog samita na Aljasci.

Kako navodi CNN, Trump je u četvrtak u razgovoru s evropskim liderima pozvao Evropu da učini više, iako jedine inkrementalne diplomatske aktivnosti u vezi s ratom dolaze upravo od američkih transatlantskih saveznika koji pokušavaju iznaći sigurnosne garancije za zaštitu Ukrajine nakon mogućeg mirovnog sporazuma.

Najnoviji obrat u predsjednikovoj nepredvidivoj diplomatiji prema Ukrajini dogodio se dan nakon što je rekao novinarima da planira uskoro ponovo razgovarati s Putinom kako bi razjasnili "šta ćemo raditi". Odbio je reći da li bi odobrio stroge direktne sankcije protiv Rusije ako Putin nastavi usporavati njegovu mirovnu inicijativu, nakon što je ruski predsjednik ignorisao ponovljene dvosedmične rokove, od kojih posljednji ističe u petak. "Kakva god bude njegova odluka, bićemo ili sretni, ili nesretni. A ako budemo nesretni, vidjet ćete da će se stvari desiti", rekao je Trump u Ovalnom uredu u srijedu.

Trump je u četvrtak razgovarao s Volodimirom Zelenskim, zajedno s drugim evropskim liderima. Ukrajinski predsjednik je nakon toga rekao da je razgovor obuhvatio ekonomski pritisak na Rusiju i “lišavanje ruske ratne mašinerije novca”.
Ali poruka američke strane nakon razgovora više je kritikovala Evropljane nego Rusiju.
Trump je "naglasio da Evropa mora prestati kupovati rusku naftu kojom se finansira rat - budući da je Rusija od EU u jednoj godini dobila 1,1 milijardu eura od prodaje goriva", rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće nakon poziva. "Predsjednik je također naglasio da evropski lideri moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog njenog finansiranja ruskih ratnih napora", dodao je zvaničnik.
Kako navodi CNN, s jedne strane, Trump tu ima argument. Uzevši u obzir ozbiljnu sigurnosnu prijetnju koju evropske zemlje percipiraju od Rusije, čudno je da bilo koja članica EU i dalje kupuje rusku energiju u trenutku kada je Zapad uveo sankcije s ciljem da oslabi moskovsku ekonomiju zbog njene ilegalne invazije na Ukrajinu 2022.
 
Ipak, kao i mnogi Trumpovi stavovi o ratu, njegov pritisak na Evropu sadrži nelogične, pa i licemjerne elemente. Naime, traži od Evrope da se suprotstavi Kini zbog kupovine ruske nafte, dok sam nije spreman uvesti sankcije Pekingu. Sjedinjene Države su zaglavljene u trgovinskim pregovorima s Kinezima nakon što je predsjednik pokrenuo trgovinski rat visokim tarifama, uprkos prilično nepovoljnim američkim kartama. Trump očito nerado poduzima bilo šta što bi moglo ugroziti njegove šanse za sporazum.
Ali njegov stav prema Evropi odražava i njegov odnos prema nekadašnjem prijatelju Indiji, koja se sada bori s 50% carinom na izvoz u SAD, što je Trump opravdao njenim nastavkom kupovine ruske nafte. Tim potezom je uništio pokušaj demokratskih i republikanskih predsjednika kroz tri decenije da Indiju zadrže izvan orbite druge rastuće azijske sile, Kine.
Cijena njegove strategije bila je očita ove sedmice kada je kineski predsjednik Xi Jinping srdačno dočekao indijskog premijera Narendru Modija na samitu lidera-snažnika. Modi je, u međuvremenu, proveo sat vremena u Putinovoj limuzini, što je podsjećalo na vožnju ruskog lidera u Trumpovoj blindiranoj limuzini “Zvijer” tokom njihovog samita na Aljasci prije tri sedmice.
U svakom slučaju, pojačavanje pritiska na Evropu da smanji kupovinu Putinove nafte vjerovatno neće biti presudno. Kontinent je već poduzeo korake da smanji svoju zavisnost o ruskoj energiji dok rat bjesni u Ukrajini. Rusija je nekada bila najveći snabdjevač naftom EU. No, države članice su u međuvremenu uvele zabranu na pomorski izvoz nafte i rafiniranih naftnih proizvoda. CNN je izvjestio da je prošlog mjeseca uvoz nafte u Evropu pao na 1,72 milijarde dolara u prvom kvartalu 2025, sa 16,4 milijarde u istom periodu 2021.
 
Rusija pokušava podijeliti SAD i Evropu
Rusija, u međuvremenu, intenzivira svoju klasičnu strategiju pokušaja da unese razdor među saveznike NATO-a, nastojeći stvoriti prostor za svoje snage da ostvare nove dobitke na frontu u istočnoj Ukrajini.
Tokom posjete Kini, Putin se sastao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom i optužio Evropljane da raspiruju “histeriju” oko navodnih planova Moskve da napadne Evropu. "Svaka razumna osoba savršeno je svjesna da Rusija nikada nije imala, nema i nikada neće imati želju da napadne bilo koga", rekao je ruski predsjednik čije su snage ušle u Ukrajinu 2014. i 2022.
Na Aljasci je Putin upozorio - dok je stajao rame uz rame s američkim predsjednikom koji je često kritikovao američke saveznike - da Evropa ne bi trebala "ometati" diplomatiju s Trumpom.
 
Ranije ove sedmice, Evropska komisija saopćila je da je avion u kojem se nalazila njena čelnica Ursula von der Leyen bio meta ometanja GPS navigacije prilikom slijetanja u Bugarsku u nedjelju, te da se sumnja na Rusiju. Moskva je taj navod odbacila kao “lažan” i simptom evropske “paranoje”.
U još jednom udarcu na Evropu ove sedmice, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima da Rusija smatra neprihvatljivom ideju o raspoređivanju stranih trupa u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma. To je bio posljednji pokušaj Moskve da osujeti evropske napore za uspostavu snaga za osiguranje Ukrajine nakon rata.
Nema ni naznaka sastanka Putina i Zelenskog, za koji su američki zvaničnici samouvjereno predviđali da bi se mogao desiti već za dvije sedmice. Putin je ponudio da se razgovori održe u Moskvi. Ali budući da bi bilo nemoguće da se Zelenski osjeća sigurno na takvom mjestu, to je došlo kao još jedan primjer opstrukcije.
Trump je ranije sugerisao da bi mogao biti uključen kao treća strana u takvim pregovorima, ali se vratio na ruski stav da bi se prvo trebao održati sastanak jedan na jedan. Saveznici Ukrajine strahuju da bi Putin mogao inscenirati sukob u bilateralnom sastanku, a zatim to iskoristiti da uvjeri Trumpa da je Zelenski sabotirao proces.
 
Ipak, u četvrtak se pojavio tračak napretka - čak i ako je uslovljen malim izgledima za uspjeh Trumpove mirovne inicijative, koja je zastala prije nego što je zaista i krenula.
Nakon poziva između Trumpa, Zelenskog i članova “Koalicije voljnih” saveznika Ukrajine, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je 26 zemalja obećalo doprinos potencijalnim mirovnim snagama ako se postigne dogovor o prekidu vatre.
Macron je rekao da, pored jačanja ukrajinskih oružanih snaga i raspoređivanja evropskih trupa u Ukrajinu, treća komponenta sigurnosnih garancija za Ukrajinu mora biti “američka sigurnosna mreža”. SAD su saopćile saveznicima da su otvorene za ograničenu ulogu u pružanju sigurnosnih garancija Ukrajini ako se postigne mirovni sporazum s Rusijom.
Na kraju još jedne sedmice s vrlo malo pomaka ka miru u Ukrajini, nije ni čudo da Trump postaje frustriran.
Međutim, kako navodi CNN, malo je znakova da ima veliku ideju koja bi razbila blokadu.