Američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je više od 240.000 stranica dokumenata vezanih uz atentat na Martina Luthera Kinga Jr., uključujući zapise FBI-a, koji je nadzirao vođu pokreta za građanska prava u nastojanju da diskreditira dobitnika Nobelove nagrade za mir i njegov pokret za građanska prava.

Dosjei su objavljeni na mrežnoj stranici Nacionalnog arhiva, gdje je navedeno da će ih biti objavljeno još. King je umro od metka atentatora u Memphisu, Tennessee, 4. travnja 1968., dok je sve više širio svoju pozornost s nenasilne kampanje za jednaka prava Afroamerikanaca na ekonomska pitanja i pozive na mir.

Njegova smrt potresla je Sjedinjene Države u godini koja će također donijeti rasne nemire, demonstracije protiv Vijetnamskog rata i atentat na predsjedničkog kandidata Roberta F. Kennedyja.

FBI prisluškivao Kingove telefone
Ranije ove godine, administracija predsjednika Donalda Trumpa objavila je tisuće stranica digitalnih dokumenata povezanih s atentatima na Roberta Kennedyja i predsjednika Johna F. Kennedyja, koji je ubijen 1963. godine.

Trump je tijekom kampanje obećao veću transparentnost u vezi s Kennedyjevom smrću. Po preuzimanju dužnosti također je naredio pomoćnicima da predstave plan za objavljivanje zapisa koji se odnose na atentate na Roberta Kennedyja i Kinga.

FBI je čuvao dosjee o Kingu 1950-ih i 1960-ih, čak je i prisluškivao njegove telefone, zbog onoga što je ured tada lažno tvrdio da su njegove sumnje na veze s komunizmom tijekom Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Posljednjih godina FBI je to priznao kao primjer "zloupotrebe i prekoračenja" u svojoj povijesti.  

Skitnica priznao ubojstvo, ali kasnije povukao svoju izjavu
Obitelj vođe pokreta za građanska prava zamolila je one koji se bave dosjeima da "to čine s empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema kontinuiranoj tuzi naše obitelji" te osudila "svaki pokušaj zlouporabe ovih dokumenata".

"Sada više nego ikad moramo odati počast njegovoj žrtvi posvećujući se ostvarenju njegovog sna – društva utemeljenog na suosjećanju, jedinstvu i jednakosti", naveli su u izjavi. James Earl Ray, segregacionist i skitnica, priznao je ubojstvo Kinga, ali je kasnije povukao svoju izjavu. Umro je u zatvoru 1998. godine.

Kingova obitelj podsjetila je da je 1999. godine u Tennesseeju podnijela građansku tužbu zbog nezakonite smrti koja je dovela do toga da je porota jednoglasno zaključila da je King "bio žrtva zavjere u koju su bili uključeni Loyd Jowers i neimenovani suučesnici, uključujući vladine agencije kao dio šire sheme".

Presuda je također potvrdila da je netko drugi, a ne James Earl Ray, bio strijelac te da je Ray namješten da preuzme krivnju. Jowers, nekada policajac iz Memphisa, ispričao je u emisiji Prime Time Live na ABC-u 1993. godine da je sudjelovao u zavjeri za ubojstvo Kinga. Izvješće Ministarstva pravosuđa iz 2023. godine njegove je tvrdnje nazvalo sumnjivima.