Donald Trump izjavio je kako nije htio "uzaludan sastanak" nakon što je plan o izravnim razgovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini stavljen na čekanje. Američki predsjednik je u utorak u Bijeloj kući dao do znanja da ključna prepreka ostaje odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne crte bojišnice, piše BBC.

Ranije je dužnosnik Bijele kuće potvrdio da "nema planova" za sastanak Trumpa i Putina "u skoroj budućnosti". Ta je izjava uslijedila nakon što je Trump prošlog četvrtka najavio da će se njih dvojica sastati u Budimpešti u roku od dva tjedna.

Različiti pogledi na mir
Čini se da su šanse za summit propale nakon što su ovog tjedna postale jasne ključne razlike između američkih i ruskih mirovnih prijedloga. Trump i Putin posljednji su se put sastali u kolovozu na Aljasci, no taj na brzinu organizirani summit nije donio konkretne rezultate. Odluka o odgodi novog sastanka može se promatrati kao pokušaj Bijele kuće da izbjegne sličan ishod.

"Pretpostavljam da su Rusi tražili previše i Amerikancima je postalo očito da za Trumpa neće biti dogovora u Budimpešti", rekao je za Reuters visoki europski diplomat.

Trump je u ponedjeljak prihvatio prijedlog o primirju koji podržavaju Kijev i europski čelnici, a koji bi zamrznuo sukob na sadašnjoj liniji bojišta. "Neka se prekine onako kako jest", izjavio je. "Rekao sam: prekinite i zaustavite se na bojišnici. Idite kući. Prestanite se boriti, prestanite ubijati ljude."

S druge strane, Rusija se opetovano protivi zamrzavanju trenutne linije kontakta. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov istaknuo je da se "dosljednost ruskog stava ne mijenja", referirajući se na inzistiranje Moskve na potpunom povlačenju ukrajinskih trupa iz istočnih regija.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je poručio da je Moskva zainteresirana samo za "dugoročan, održiv mir", implicirajući da bi zamrzavanje bojišnice bilo samo privremeno primirje. Rekao je da se "temeljni uzroci sukoba" moraju riješiti, što je fraza koju Kremlj koristi za svoje maksimalističke zahtjeve, uključujući priznanje ruskog suvereniteta nad Donbasom i demilitarizaciju Ukrajine.

Uloga dalekometnog oružja
Europski čelnici su, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u utorak objavili izjavu u kojoj navode da bi svaki razgovor o kraju rata trebao započeti zamrzavanjem trenutne bojišnice, optuživši pritom Rusiju da nije "ozbiljna" po pitanju mira. Zelenski je rekao da su razgovori o bojišnici "početak diplomacije", što Rusija, prema njegovim riječima, čini sve da izbjegne.

Dodao je da je jedina tema koja bi mogla natjerati Moskvu da "obrati pozornost" opskrba Ukrajine dalekometnim oružjem. Putnov nenajavljeni poziv Trumpu prošlog četvrtka uslijedio je nakon spekulacija da se SAD priprema poslati Kijevu dalekometne projektile Tomahawk, koji bi potencijalno mogli dosegnuti duboko u ruski teritorij.

Zelenski je kazao kako je upravo pitanje Tomahawka natjeralo Rusiju na razgovor. Iako je iz Bijele kuće otišao praznih ruku, dodao je da se razgovor o projektilima pokazao kao "snažna investicija u diplomaciju". Inače, Trump je o summitu u Budimpešti telefonski razgovarao s Putinom dan prije sastanka sa Zelenskim u Bijeloj kući.

Neki izvještaji te su razgovore opisali kao "svađu", a izvori su navodili da je Trump vršio pritisak na Zelenskog da se odrekne velikih dijelova teritorija u regijama Donjeck i Luhansk, poznatih kao Donbas, u sklopu dogovora s Rusijom. Zelenski je, međutim, uvijek tvrdio da se Ukrajina ne može odreći dijelova Donbasa koje još uvijek drži.