DESECI zemalja izrazili su "nepokolebljivu podršku" Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u petak, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo sankcije protiv djelatnika suda.

"Ponovo potvrđujemo svoju nastavljenu i nepokolebljivu podršku za nezavisnost, nepristranost i integritet ICC-a", rekla je skupina od gotovo 80 država u zajedničkom priopćenju.

"Sud služi kao ključan stup međunarodnog pravosudnog sustava tako što osigurava pravdu za žrtve te da se za najozbiljnije međunarodne zločine (snosi) odgovornost."

"Rizik od nekažnjavanja za najozbiljnije zločine"
Sedamdeset devet potpisnica čine zemlje iz svih dijelova svijeta, a riječ je o oko dvije trećine od 125 država članica trajnog suda za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločine agresije.

"Takve mjere uključuju rizik od nekažnjavanja za najozbiljnije zločine i prijete potkopavanjem međunarodne vladavine prava, ključne za promicanje reda i sigurnosti u svijetu", dodaje se u tekstu koji su inicirale Slovenija, Luksemburg, Meksiko, Sijera Leone i Vanuatu, a pridružile su im se Velika Britanija, Južnoafrička Republika, Palestinci, Francuska, Njemačka, Kanada, Čile i Panama.

Slovensko i luksemburško predstavništvo pri Ujedinjenim narodima na društvenoj platformi X objavilo je tekst priopćenja s popisom zemalja potpisnica, među kojima je i Hrvatska.

Mađarski premijer Viktor Orban je ranije u petak jasno kazao da podržava Trumpov potez, koji se poklopio s posjetom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Washingtonu, za kojim je ICC izdao uhidbeni nalog zbog rata u Gazi.

Trumpove sankcije usmjerene su protiv ljudi koji rade na istragama vezanim za američke državljane ili državljane američkih saveznika, poput Izraela.

"Vrijeme je da Mađarska ponovo razmisli što radimo u međunarodnoj organizaciji koja je pod američkim sankcijama! Novi vjetrovi pušu u međunarodnoj politici. Zovemo ih tornado Trump", napisao je Orban na društvenoj platformi X.

Češka i talijanska vlada nisu odmah komentirale razloge zbog kojih nisu potpisale deklaraciju.

"Pogrešan alat"
Nizozemska, u kojoj sud ima svoje sjedište, rekla je da razočarana zbog sankcija te da će nastaviti podržavati rad ICC-a.

"Još ne znamo točan učinak, no to bi moglo rad suda učiniti veoma teškim i potencijalno nemogućim u određenim područjima", kazao je novinarima nizozemski premijer Dick Schoof.

"Učinit ćemo sve što možemo kako bismo osigurali da sud može ispunjavati svoje zadaće", kazao je, dodavši da još nije razgovarao s Trumpom o sankcijama.

Njemački kancelar Olaf Scholz i drugi vođe Europske unije su rekli da je Trump pogriješio što je uveo sankcije ICC-u.

"Sankcije su pogrešan alat", rekao je Scholz.

"One ugrožavaju instituciju koja bi trebala jamčiti da diktatori ovog svijeta ne mogu jednostavno progoniti ljude i započinjati ratove, a to je veoma važno."

Sam ICC je osudio sankcije te objavio da "čvrsto stoji uz svoje djelatnike i obećava nastaviti pružati pravdu i nadu milijunima nevinih žrtava grozota diljem svijeta, u svim slučajevima pred njim".

Zamrzavanje imovine, zabrana putovanja
Sudski dužnosnici su se sastali u petak u Hagu kako bi raspravili o implikacijama sankcija, rekao je izvor za Reuters pod uvjetom da ostane anoniman.

Američke sankcije uključuju zamrzavanje bilo kakve imovine pogođenih osoba u SAD-u, ali i zabranu ulaska u zemlju za njih i njihove obitelji, javlja HINA. 

Nije jasno koliko će brzo SAD objaviti imena ljudi kojima su sankcije uvedene.

Tijekom prve Trumpove administracije 2020., Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatoui Bensoudi i jednoj od njenih glavnih pomoćnika zbog istrage ICC-a o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu.

SAD, Kina, Rusija i Izrael nisu članovi suda.

Trump je potpisao izvršnu uredbu nakon što su demokrati u Senatu prošlog tjedna blokirali napore republikanaca da usvoje zakon koji bi sudu uveo sankcije.

ICC se priprema za moguće financijske restrikcije
ICC je poduzeo mjere kako bi zaštitio svoje djelatnike od mogućih američkih sankcija isplativši im plaće tri mjeseca unaprijed pripremajući se za moguće financijske restrikcije koje bi mogle naškoditi djelovanju suda, rekao je izvor za Reuters prošlog mjeseca.

Predsjednica suda Tomoko Akane je u prosincu upozorila da bi sankcije "hitro potkopale operacije suda u svim situacijama i slučajevima te ugrozile njegovo samo postojanje".

Rusija se također okomila na sud, koji je 2023. izdao nalog za uhićenjem ruskog predsjednika Vladimira Putina, optuživši ga za ratni zločin nezakonite deportacije stotina djece iz Ukrajine.

Rusija je glavnom tužitelju Karimu Khanu zabranila ulazak u zemlju, a njega i dvoje drugih sudaca stavila na popis traženih osoba.