Prijedlog odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz EU koji je dostavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na usvajanje Vijeću ministara BiH, nije prošao propisanu proceduru koja prethodi razmatranju materijala na sjednici, niti je obrazložena hitnost donošenja. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković u obrazloženju, za koje je navela da je dužna ponuditi bh. poljoprivrednicima i žiteljima, podsjeća kako imajući u vidu različite interpretacije u javnosti koje se odnose na sjednicu Vijeća ministara, nije glasala za takvu odluku. U priopćenju navodi da Prijedlog odluke nije prošao proceduru propisanu relevantnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) što predstavlja proceduralno kršenje tog sporazuma. 'BiH kao ugovorna strana u SSP ima pravo poduzimati mjere propisane odredbama sporazuma i/ili domaćim propisima u za to predviđenim situacijama. Poduzimanje bilo kakve 'obrambene trgovinske mjere', u skladu s pravilima i principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima počiva i SSP, uvijek podrazumijeva iniciranje ili provođenje konsultacija s drugom stranom' pojasnila je. U slučaju Prijedloga odluke za uvođenje carina za određene proizvode porijeklom iz EU nisu vođene konsultacije sa EU, a konsultacije nisu inicirane ni nakon što je prijedlog za donošenje odluke postao javan i pristigle prve reakcije iz EU, navela je. Pojašnjava da član 30. SSP-a na koji se Prijedlog odluke poziva, predviđa mogućnost uvođenja mjere u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu ili domaćih regulatornih mehanizama, pod određenim uvjetima. 'U obrazloženju uz Prijedlog odluke se tvrdi da je na tržištu BiH smanjena potrošnja, te da je došlo do pojave tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda. Kao razlozi za takvo stanje, navode se pandemija Covid-19 i nedovoljan nivo financijske podrške u usporedbi s razvijenim zemljama iz kojih se uvoze poljoprivredno-prehrambeni proizvodi', istaknula je Turković. U daljem obrazloženju predložene odluke navodi se da je 'analiza vanjskotrgovinskog poslovanja' pokazala rast uvoza mesa u BiH, te da se 80 posto tih proizvoda uvozi iz zemalja članica EU, što je izazvalo smanjenu potrošnju svježeg domaćeg mesa, smanjenje otkupnih cijena i poremećaj na tržištu. 'U dokumentu se, međutim, ne navodi ni jedan podatak iz kojeg bi bilo moguće utvrditi stanje na tržištu BiH niti poremećaj koji je uslijed pandemije i uvoza, kako se to tvrdi, nastao', kazala je Turković.