Putovanje građana BiH u Tursku te građana Turske u BiH samo s osobnim kartama, opredjeljenje da se otpočne gradnju auto-puta Sarajevo - Beograd i nekoliko potpisanih memoranduma, uz “očekivano unaprjeđenje“ gospodarske suradnje dvaju zemalja, epilog je posjeta predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana, Bosni i Hercegovini, koja je bila prva stanica njegove trodnevne turneje po regiji, a koja je nastavljena posjetima Srbiji te, na koncu Zagrebu, konstatira u srijedu Deutsche Welle (DW).

Ekonomsko-sentimentalni disbalans

Da bi slika bila jasnija, isti medij iznosi podatke da je obim trgovinske razmjene Srbije i Turske samo u zadnje četiri godine udvostručen te je s 800 milijuna dosegnuo 1,7 milijardu dolara. Izvoz BiH u Tursku iznosio je oko 200 milijuna eura u 2021. godini, dok je uvoz iz Turske povećan za više od 40% te je iznosio oko 600 milijuna eura, podaci su gospodarskih komora u BiH. S druge strane, turska ulaganja u BiH najvećim dijelom su realizirana kroz projekte TIKA-e, Direkcije za vakufe i drugih organizacija. Prema dostupnim podacima, TIKA je u BiH uložila blizu 400 milijuna dolara u proteklih 25 godina, dok su oko 50 milijuna uložile državne institucije. Analitičari smatraju da ne treba očekivati veliki disbalans prijateljskih, povijesnih ili sentimentalnih osjećanja između jednog dijela BiH i Turske, ali i animoziteta Republike Srpske kroz optužbe za neoosmanske ambicije. Naprotiv. Upravo to je okosnica svega. “Očito je da Milorad Dodik Erdoğana smatra velikim državnikom jer kroz njega gleda interes Srbije i nastoji držati taj odnos što bližim, tako da mu je bitnije da Turska gradi tvornice u Srbiji, dok je etnonacionalnim liderima u BiH bitnija vjerska komponenta”, kaže politička analitičarka Tanja Topić, s tim da je, kako naglašava, još jedan element bitan Dodiku, a to je pojavljivanje Erdoğana kao spone prema Rusiji i Putinu.

Ruska spona

“Rusija javno hvali Erdoğana i Tursku, smatrajući ju prijateljskom državom i važnim partnerom u međunarodnoj politici. Postoji jedan zajednički nazivnik u odnosu domaćih lidera iz BiH prema turskom predsjedniku - isti vrijednosni okvir u kojem funkcioniraju: autokratski, uz gušenje slobode medija i mišljenja”, kaže Topić i upozorava da bi ovaj posjet mogao izazvati problem kod Hrvata u BiH, jer se Erdoğan izričito izrazio protiv nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika. “Intervencija visokog predstavnika bila bi intervencija prema demokratskom procesu, što mi nikako ne podržavamo”, podsjeća se na riječi Erdoğana, koje su dobile podršku članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića.  

Politički cinizam

Ipak, analitičari smatraju da se stekao dojam da je stvorena neka vrst političkog saveza “protiv” Zapada, što se, možda, najbolje ogleda u reakciji turskog predsjednika na izjavu člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, koji se nasmijao na njegovu izjavu da je visoki predstavnik Schmidt 'lažan' te ga treba protjerati iz BiH. Analitičari drže, dodaje DW, da se nastoji zatvoriti krug država na kojima je Dodik inzistirao da su ključ rješenja problema u BiH, uvjeren da razumiju političke odnose u zemlji. “Sâm odnos prema Schmidtu, iskazan i ovog puta, ohrabren pogledima podrške turskog predsjednika, nastavak je izrazito negativne kampanje prema Njemačkoj”, zaključuje Topić uz opasku da je cinizam da o protjerivanju dužnosnika Njemačke, koja je najveći vanjskotrgovinski partner BiH, u kojoj žive i rade milijuni ljudi iz BiH, razgovara u društvu autokrata koji su donedavno napadani kao neoosmalnije i koji misle da ovim prostorom mogu vladati kao prije pet stotina godina.