Austrijski kancelar Sebastian Kurz je u petak, 18. lipnja, u Beču bio domaćin samita Austrija - Zapadni Balkan, koji je okupio lidere Srbije, Kosova, Albanije, BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Tako su u radu samita sudjelovali premijeri Srbije Ana Brnabić, Kosova Aljbin Kurti, Crne Gore Zdravko Krivokapić i Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i albanska ministrica infrastrukture i energetike Belinda Balluku, kao i specijalni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine i regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak. Domaćin skupa, austrijski kancelar Kurz, naveo je da Zapadni Balkan može računati na punu potporu u reformama na putu ka EU te u borbi protiv pandemije korona virusa. “Cilj je ovom konferencijom Zapadni Balkan vratiti na visoko mjesto na agendi EU-a. Protekle godine se, nažalost, EU premalo bavila procesom priližavanja te važne susjedne regije“, naveo je Kurz i dodao da je EU potpuna tek kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice. Ponovio je potporu europskom putu čitave regije najavivši da će se Austrija zalagati da se napredak koji zemlje postižu u smislu provedbe reformi uvažava u EU. U osvrtu na pitanje suzbijanja nelegalnih migracija, Kurz je rekao da je to zajednički problem kojeg se mora rješavati u suradnji s partnerima na Zapadnom Balkanu te je prenio spremnost svoje zemlje da u tome pomogne. Tijekom samita, on je najavio da će Austrija isporučiti milijun doza cjepiva protiv kronavirusa zemljama Zapadnog Balkana te dodao da će cjepiva biti isporučena uz doze koje već njegova zemlja usmjerava u regiju u ime EU-a, dok je specijalni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Lajčak podsjetio da je EU najveći investitor, davatelj financijskih sredstava i trgovinski partner zamljama Balkana. On je ocijenio potrebnim uložiti napor i ponovno pokrenuti proces europske integracije Zapadnog Balkana jer stvar, očito, ne idu dobro. “Osamnaest godina nakon što je na Samitu EU u Solunu 2003. jasno poslana poruka o europskoj perspektivi Zapadnog Balkana, samo je jedna od tih zemalja postala članica, dvije pregovaraju o članstvu ali u posljednje dvije godine bez napretka, a dvije se tek nadaju dobiti status kandidata“, obrazložio je Lajčak.

Tegeltija: Bez solidarnosti nema dugoročno održivog oporavka

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija u obraćanju skupu je istaknuo da bez solidarnosti i koordiniranog djelovanja nije moguće ostvariti dugoročni održivi oporavak i da je uspješno provođenje masovnog cijepljenja protiv virusa korona osnovni preduvjet za oživljavanje gospodarstva i za socio-ekonomski oporavak. Tegeltija je sudionicimima samita o Zapadnom Balkanu ukazao i da je kriza izazvana širenjem pandemije potvrdila značaj regionalne suradnje i ukazala da produbljivanje regionalne suradnje i ekonomske povezanosti predstavlja ulaganje u veću otpornost na potencijalne krize u budućnosti. On je, među ostalim, kao primjer dobre prakse regionalne suradnje naveo uspostavu tzv. 'zelenih koridora' u rekordnom vremenskom okviru, koji su omogućili nesmetan protok osnovnih roba, skraćenje čekanja i smanjenje troškova. S tim u svezi, pozvao je na širenje 'zelenih koridora' na prijelaze sa zemljama članicama EU-a imajući u vidu da je Unija najveći trgovinski i investicijki partner zemljama regije. Time bi se, dodao je,  dalo vjetar u leđa ekonomijama tih zemalja i generiralo dodatne uštede i ubrzalo oporavak. U kontekstu ubrzanog oporavka gospodarstva, Tegeltija je istakao značaj omogućavanja nesmetanog kretanja građana i gospodarstvenika sa Zapadnog Balkana u EU putem međusobnog priznavanja digitalnih Covid-19 certifikata. “Potrebni su nam inkluzivni pristup i 'zelena ekonomija' - ekonomski razvoj koji povoljno utječe na klimatske promjene, što je osobito izazovno za zemlje u razvoju“, naveo je, nadalje,  predsjedatelj Vijeća ministara BiH koji je istaknuo i značaj Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan u smislu uvezivanja gospodarstava zemalja regije s gospodarstvom EU. Prema njegovim riječima, zajedničko regionalno tržište nije alternativa europskom putu, već dio zajedničkih napora za približavanje standardima EU-a. Na koncu je prenio opredjeljenost za nastavak dijaloga, kako među zemljama regije, tako i s EU-om, a u cilju rješavanja svih otvorenih pitanja, jačanja ekonomskih i političkih veza te stvaranja prilika i perspektive za budućnost a na dobrobit građana.

Govoreći nakon samita, Tegeltija je pojasnio da, zbog čudnog stava izaslanstva Kosova, nije usvojena zajednička deklaracija koja je trebala biti dostavljena Vijeću Europe kao zajednički stav svih zemalja, iako je postignut visok stupanj suglasnosti o svim ključnim pitanjima koja opterećuju zemlje regije. Kako je dodao, tijekom skupa govorilo se o nekoliko ključnih pitanja - pandemiji i ekonomskom razvoju po njenom okončanju, o ekonomskoj suradnji i o pitanju migracija te procesu proširenja Unije.

Brnabić: Regija frustrirana jer su neke EU članice protiv proširenja

Cijela regija je frustriran u odnosu na EU jer postoje neke njene članice koje su apsolutno protiv proširenja Unije, iako se deklarativno zalažu za to, izjavila je premijerka Srbije Ana Brnabić nakon sastanka u Beču uz ocjenu da je u pitanju politička igra koja će biti kontraproduktivna jer će se ljudi koje se stalno kritizira u jednom trenutku umoriti. Brnabić je dodala da je bilo izazovno reći ili čuti nešto novo na trećem samitu o Zapadnom Balkanu i regionalnoj suradnji u posljednjih osam dana jer u regiji uvijek postoje izazovi i otvorena pitanja opterećena prošlošću i sadašnjošću, ali se mora naći način da ih se prevaziđe.