Piše: Dragan Bradvica

U svijetu koji korača četvrtom industrijskom revolucijom, svijetu digitalizacije i umjetne inteligencije te neslućenih tehnoloških postignuća Bosna i Hercegovina ide obrnutim smjerom. Ne samo da nismo izašli iz druge industrijske revolucije nego nam i obrazovanje ide s lošeg na gore a upravo nam je to jedina šansa za uspjeh. Kako sve to nije umjetnički dojam bilo koga svjedoči najnovija publikacija Agencije za statistiku BiH 'Uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija u BiH 2020.' koji zorno pokazuju gdje se nalazi današnja BiH. Tako u našoj zemlji je 65,7 posto osoba u posljednja tri mjeseca koristilo računalo, 2,9 posto osoba je koristilo računaloprije više od tri mjeseca, 7,6 posto prije više od godinu dana a čak 23,8 posto osoba nikada nije koristilo računalo.

- U BiH je 73,2 posto osoba koristilo Internet u posljednja tri mjeseca, 1,1 posto ispitanika koristilo je Internet prije više od tri mjeseca, a 2,5 posto prije više od godinu dana. Ispitanici koji nikad nisu koristili Internet je 23,1 posto, stoji u publikaciji.

Internet u domaćinstava

Nadalje, i oni koji koriste Internet u velikoj mjeri koristili za telefoniranje preko Interneta i video pozivi (90,6 posto), slanje online poruka preko Skype, Messenger, WhatsApp, Viber, itd. (78,0 posto), sudjelovanje na društveni mrežama kao što su Facebook i Twitter (68,3 posto). Čitanje Internet portala, online novina, časopisa (65,6 posto), pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama (67,2 posto), značajan broj ispitanika koristili su

Internet za gledanje video sadržaja preko besplatnih servisa (npr. YouTube, 58,4 posto).

Tu je i statistika za domaćinstva pa tako 62,2 posto domaćinstava imaju pristup računalu a njih 37,8 posto nemaju pristup računalu. Zastupljenost računalou domaćinstvima varira zavisno o tipu naselja. U urbanim sredinama 65,6 posto domaćinstava ima pristup računalou ostalim dijelovima 59,5 posto. Jaz u pristupu domaćinstava računalovidljiv je u strukturi domaćinstava po mjesečnom dohotku.

 Pristup računalu većinom imaju domaćinstava sa mjesečnim primanjima većim od 1500 maraka (92,7 posto) odnosno prihodima većim od 2500 maraka (97,6 posto), dok udio domaćinstava sa primanjima do 500 maraka iznosi svega 28,4 posto.

Nadalje, 72,8 posto domaćinstva imaju pristup Internetu dok njih 26,9 posto nema (tu je i 0,3 posto domaćinstava koja ne zna imaju li pristup Internetu). Internet priključak u domaćinstvima varira zavisno o tipu naselja. U gradskim sredinama 75,4 posto domaćinstava ima Internet priključak u ostalim sredinama 70,7 posto. Jaz u pristupu domaćinstava Internetu vidljiv je u strukturi domaćinstava po mjesečnom dohotku.

 Pristup Internetu većinom imaju domaćinstva sa mjesečnim primanjima većim od 1000 maraka (93,8 posto),1500 maraka (95,3 posto), odnosno prihodima većim od 2500 maraka (97,6 posto), dok udio domaćinstava sa primanjima do 500 maraka iznosi svega 42,2 posto.

E-government

Istraživanje pokazuje da 24,1 posto ispitanika koji su koristili Internet u privatne svrhe, u posljednjih 12 mjeseci, koristili su elektronske servise javne uprave (e-government). Istraživanje je pokazalo i da je 21,0 posto Internet populacije koristilo internet za dobivanje informacija sa web stranica javnih institucija, a 12,1 posto Internet populacije je slalo putem interneta popunjene obrasce javnoj upravi. Internet populacija starosne dobi od 45 do 54 godine je najviše koristilo usluge javne uprave, 32,8 posto.

Upotreba robotike

Rezultati istraživanja su pokazali da tek 3,4 posto poduzeća koriste industrijske robote.

Uslužne robote koriste samo 0,6 posto poduzeća. Najveći postotak poduzeća koji koriste industrijske robote je djelatnost 'Proizvodnja' (10,1 posto). U poduzećima koji koriste uslužne robote najviše ih koriste za: poslovi pakiranja koji izvode uslužni robot (54,8 posto); nadzor, sigurnost ili inspekcijski zadaci (38,1 posto).