Uoči lokalnih izbora s kojima ćemo se suočiti za nešto više od mjesec dana, Bosna i Hercegovina i dalje nema mehanizme kojim bi natjerala političare da prikažu svu svoju imovinu, ali ni sankcije za one koji ne navode točne podatke u svojim prijavama, piše capital.ba.

Imovinske kartice je na prošlim lokalnim izborima na provjeru dalo manje od četvrtine od 4.000 nositelja javnih funkcija u Republici Srpskoj, samo njih 990. Slično je i na nivou BiH, gdje je od 600 dužnosnika, imovinu prikazalo njih samo 291.

Sve ovo navedeno je u izvješću Europske unije od prije godinu i pol dana u kojem se jasno naznačava da je netransparentnost imovine nositelja funkcija primjer neefikasnosti kontrolnih organa u BiH s jakom sugestijom da se na rješavanju ovih problema mora više raditi.

U izvješću se navodi da nisu vođeni postupci zbog nedostavljanja imovinskih kartica, niti vršene provjere istinitosti onih koji su nešto i prijavili. Iako je BiH stekla status kandidata za članstvo u EU, jasno je da nositelji najviših funkcija nisu posebno zbrinuti zbog neispunjavanja obaveza prema zajednici koja traži da se dostigne određeni nivo razvoja prije priključenja.

Nema sankcije pa nema ni objave

Viši istraživač za pravne poslove u Transparency International BiH Damjan Ožegović kaže da ne samo što nema obaveze da se sva imovina točno i bez skrivanja prikaže, nego nema ni mehanizama za provjeru i sankcioniranje onih koji je kriju i lažu u prijavama.

-Ne postoje efikasni mehanizmi da se izabrani nositelji funkcija natjeraju da daju podatke i da ih objave, niti da se ti podaci procesuiraju. U BiH danas postoji nekakav minimum transparentnosti objave tih podataka, ali je problem s njihovom provjerom i privoljavanjem svih političara da dostave svoje imovinske kartice. Osim toga, kada ih i dostave, oni uopće ne moraju biti istiniti, budući da ne postoje mehanizmi provjere i kažnjavanja ako su napisali neistinu, kaže Ožegović.

Smatra da ipak ima nekog pomaka na bolje, doduše, “mravljim koracima”.

-Propisi koji reguliraju imovinske kartone izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija se popravljaju, a nedavno smo mijenjali Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH kojim je regulirana ova materija i propisano uspostavljanje posebnog odjela za provjeru imovine sa širim ovlastima. Međutim, naravno da ga političari s izvršne i zakonodavne vlasti blokiraju tako što ne osiguravaju materijalna sredstva za osposobljavanje ovog odjela. Tako vidimo da smo u jednom začaranom krugu u kojem nitko nikog ne provjerava. Čak i kada je moguće da se ova oblast unaprijedi, onda se nalaze načini da se oteža i uspori proces, objašnjava Ožegović.

Situacija je utoliko teža ako znamo da proces usporavaju oni na najvišim funkcijama, bez čije suradnje nema ni govora da će to učiniti nižerangirani. Također, sve dok se ne budu usvojili sveobuhvatni propisi i propisale sankcije za sakrivanje imovine, teško da ćemo imati nekog napretka.

-Potrebno je da se uspostave tijela, dakle, organi, koji će skupljati informacije, provjeravati ih i objaviti. Ne možete nikoga ni natjerati da vam dostavi točne podatke, a nema ni sankcije ako dostave netočne podatke, objašnjava Ožegović.

Nisu iskreni kad prijavljuju imovinu

Među medijima koji se intenzivno bave otkrivanjem imovine političara je i Centar za istraživačko novinarstvo koji preko 15 godina svoje nalaze objavljuju u bazi „Imovina političara“ u kojoj se mogu pronaći podaci o karijerama, prihodima, imovini i drugim podacima o osobama koje obavljaju političke funkcije i nalaze se na pozicijama od interesa za javnost. U njoj se trenutno nalazi preko 260 profila sadašnjih i bivših političara i dužnosnika.

Glavni i odgovorni urednik CIN-a Aladin Abdagić kaže da političari često nisu iskreni prilikom popunjavanja imovinskih kartica koje predaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Uspoređujući njihove imovinske kartice sa stvarnim podacima do kojih dođu novinari CIN-a vidi se da oni kriju stanove, kuće, vikendice, jahte i drugu pokretnu i nepokretnu imovinu.

-Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati i izabrani dužnosnici su obavezni CIK-u prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju i imovinu članova uže obitelji koja je vrjednija od 5.000 KM. Nažalost, CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartica. A ono što je posebno specifično, iako su po zakonu dužni prijaviti svu svoju imovinu, niti jednim zakonskim rješenjem nije predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine. Tako i kad utvrdimo da nisu poštovali zakon neprijavljivanjem imovine oni za to i ne mogu biti kažnjeni, kaže Abdagić i dodaje da ćemo nove podatke o prijavljenoj imovini političara od CIK-a dobiti tek nakon što predaju kartice, odnosno po preuzimanju mandata.

Osvrćući se na posljednja otkrića skrivene imovine, Abdagić podsjeća na ministra prometa i veza RS-a Nedeljka Čubrilovića koji je “zaboravio” da prijavi stan nedaleko od stadiona “Marakana” u Beogradu, kao i na kuću i stan Nenada Nešića u Novom Sadu nedaleko od Petrovaradinske tvrđave, a koji su također, ostali izvan imovinske kartice.

Ni oporba ne prijavljuje

Kuću u Beogradu nije prijavio ni bivši ministar zdravlja Dragan Bogdanić. Sredoje Nović je u kartici koji je popunjavao na početku svog drugog delegatskog mandata izostavio napisati da ima trosoban, a njegova supruga jednosoban stan u Beogradu. Nović je prvo tvrdio da nema ove stanove, ali je promijenio mišljenje kada ga je novinarka CIN-a suočila s dokumentima.

Od zaraze zvane sakrivanje imovine nisu imuni ni predstavnici oporbe.

Tako Mirko Šarović, bivši predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) ima dva stana, na Vračaru i Dedinju, kuću i tri parcele u Beogradu koje nikad nije naveo u imovinskim karticama.

Nekadašnji oporbenjak i gradonačelnik Doboja Obren Petrović, danas uz vladajući SNSD, nije također prijavio svu svoju imovinu. On je 2018. godine iz SDS-a prešao u SNSD i kao član nove stranke prvi put se kandidirao za zastupnika u Parlamentu BiH. U imovinsku karticu je propustio napisati da je suvlasnik kuće i garaže u Doboju.

Ostaje da se vidi da li će kandidatski status i pritisci EU-a uroditi plodom i da li će za neki novi izborni ciklus krenuti tako da se prvo sagleda imovina i kako je ona stečena, pa tek onda da se preuzme mandat. Za sada, nema ni sankcije ni pritiska, a prijavljivanje imovine promatra se tek kao preporuka.

CIK: Izabrani zvaničnici dužni dostaviti podatke

U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da kandidati za lokalne izbore 2024. godine nisu obavezni prijavljivati svoju imovinu tokom kandidature i da samo izabrani dužnosnici moraju dostaviti podatke o svom imovinskom stanju na početku mandata, kao i nakon njegovog završetka.

-Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati izabrani na svim nivoima vlasti dužni su u roku od 30 dana od dana objave ovjere mandata u Službenom glasniku BiH podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH potpisanu izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju. Također, nakon prestanka mandata izabrani zvaničnici su obavezni u roku od 30 dana dostaviti novu izjavu o imovinskom stanju, kazali su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.