Piše: Dragan Bradvica

Ključno uporište za ekonomska kretanja u Bosni i Hercegovini u razdoblju 2021-2023. godina predstavljat će kretanja gospodarskih aktivnosti u eksternom okruženja i razvoj situacije koja je vezana za globalnu pandemiju virusa Covid-19.

Osim ovih eksternih dinamika važnu determinantu u generiranju ekonomskog rasta u BiH tijekom ovog razdoblja predstavljat će interne dinamike kroz implementaciju strukturalnih reformi u zemlji, stoji u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

- Pod pretpostavkom materijalizacije navedenih okolnosti prema projekcijama DEP-a BiH u razdoblju 2021-2023. u BiH se očekuje postepeni oporavak ekonomskog rasta sa prosječnom stopom rasta BDP-a od oko tri posto na godišnjoj razini (2021: 2,5 posto, 2022: 3,1 posto i 2023: 3,4 posto). Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija. S druge strane, stabilno eksterno okruženje uz unaprjeđenje industrijske baze i podizanje konkurentnosti u zemlji predstavljaju preduvjet poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom, navodi se.

Industrijska proizvodnja

Kada su u pitanju glavni trgovinski partneri BiH, projicirane stope ekonomskog rasta u 2021. godini iznose: Njemačka 5,3 posto, Italija 6,1 posto, Austrija 5,6 posto, Hrvatska 7,5 posto i Slovenija 6,1 posto. S tim u vezi, projekcije DEP-a za srednjoročni vremensko razdoblje glavno uporište imaju u projekcijama navedenih međunarodnih institucija i zasnovane su na pretpostavci poboljšanja epidemiološke situacije, što bi stabiliziralo ekonomske prilike u zemlji i inostranstvu u narednom razdoblju.

Kretanje fizičkog obima industrijske proizvodnje u srednjem roku pored internih dinamika- restrukturiranja ekonomije, ovisit će i od gospodarskih kretanja na tržištima glavnih trgovinskih partnera kao što je to bio slučaj i u dosadašnjem razdoblju.

Ukoliko posljedice novonastalih okolnosti (pandemija Covid-19) budu sanirane u kraćem roku tijekom ovog razdoblja u BiH se može očekivat osjetniji ekonomski napredak u okviru kojeg bi događanja u industrijskoj proizvodnji trebala imati središnju ulogu. Osim povoljnih eksternih prilika u ovom srednjoročnom vremenskom okviru se očekuje i značajniji utjecaj internih dinamika u funkciji jačanja industrijske proizvodnje u BiH.

- Naime, tijekom ovog razdoblja očekuje se da bi reformske mjere na unaprjeđenju poslovnog ambijenta koje provode nadležne institucije u BiH trebale polučiti mjerljive rezultate. Poboljšanje poslovnog ambijenta trebalo bi rezultirati povećanjem investicijskih ulaganja (domaćih i inozemnih), veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije proizvođača u BiH kako na domaćem tako i na inozemnom tržištima. Imajući u vidu sve navedene okolnosti tijekom ovog razdoblja očekuje se da bi BiH u razdoblju 2021-2023. trebala ostvarivati nešto više stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje, smatraju iz DEP-a BiH.

Izravne inozemne investicije

Negativan utjecaj pandemije odrazio se i u značajnom padu izravnih inozemnih investicija. Iz DEP-a BiH navode kako je očekivati da će se negativan utjecajpandemije nastaviti i u narednom razdoblju, što će dovesti domogućeg povlačenja u ulaganjima ili odlaganja realizacije od strane kompanija (posebno iz Kine kao jednog od glavnih ulagača u energetske projekte i infrastrukturne objekte). Tako bi se prolongirala realizacija, za naredno razdoblje najavljenih projekata TE Gacko, autoputa Doboj-Vukosavlje-Brčko i autoputa Banja Luka-Prijedor.

- Negativan utjecaj nastavaka pandemije, tj. djelomično ili potpuno odlaganje realizacije prethodno navedenih projekata će uticati da izravne inozemne investicije u 2021. dostignu 1,6 posto BDP. Primjena cjepiva uz masovnije stjecanje imuniteta populacije u svijetu bi konačno mogla potaći značajniji rast globalnih ekonomskih tokova u narednim godinama. Time bi došlo i do značajnijeg aktiviranja i realizacije brojnih projekata u oblasti energetike, rudarstva, infrastrukture, te posebno oblasti turizama i usluga (koji su trenutno najviše pogođeni navedenom krizom). Tako bi u 2022. izravne inozemne investicije dostigla oko 1,9 posto BDP te na kraju u 2023. 2,1 posto BDP, prognoziraju u DEP-u BiH.