U Bosni i Hercegovini još se traga za gotovo 7.600 u ratu nestalih osoba, izjavio je predsjedatelj Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH Nikola Perišić, prema čijim je riječima najveći izazov i problem u procesu traženja nestalih nedostatak relevantnih informacija temeljem kojih bi mogle biti pronađene osobe koji se vode kao nestale. “Od 12.000 nestalih na području zemalja bivše Jugoslavije, dvije trećine ih je iz BiH. Kada je riječ o procesu traženja nestalih osoba, ovih 7.600 su najteži slučajevi a počinitelji su se, a uglavnom je riječ o djelima ratnog zločina, dobro potrudili da njihovi tragovi budu prikriveni”, ocijenio je Perišić dodavši da nisu zadovoljni procesom traženja nestalih osoba.

Naveo je da se već provode alternativne metode traženja nestalih, uključujući suvremene tehnologije. “Imamo plan zaposliti mlađe, obrazovanije ljude kada je riječ o novim tehnikama. Sada imamo veliki broj pogrešno identificiranih, postoji velika rezerva posmrtnih ostataka iz kojih su izolirani DNK profili, a nema podudaranja s biološkim uzorcima koje su dali članovi obitelji”, pojsnio je Perišić te istaknuo da se, dok ne bude sveobuhvatne primjene Zakona o nestalim osobama, o prikupljanju i razmjeni informacija, proces traženja nestalih neće u dogledno vrijeme privesti kraju.

Sudionici Okruglog stola održanog u Sarajevu na temu “Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u BiH” pozvali su sve one koji imaju bilo kakve informacije o osobama koje su nestale u zemlji u proteklom ratu 1992.-1995. da ih dostave, ako ne javno, onda anonimno.

Još jednom su istaknuli da obitelji imaju pravo znati istinu i što se dešava u procesu traženja nestalih osoba.