U Bosnu i Hercegovinu je, po posljednjim dostupnim informacijama do sada stiglo okp 450.000 doza cjepiva protiv koronavirusa. Nijedna doza od tih nije direktno plaćena od strane BiH, osim kontigenta koji je posljednih dana počeo stizati preko sustava COVAX.  Veliku većinu pristiglih cjepiva u BiH, znači i dalje predstavljaju donacije.
U utorak je posredstvom istog mehanizma isporučeno 32.760 doza BioNTech cjepiva, te još 10.530 doza istog proizvođača preko EU4Health programa.
Posredstvom mehanizma COVAX je ranije u Bosnu i Hercegovinu stiglo 49.800 doza cjepiva proizvođača Astra Zeneca i Pfizer/BioNTech, te još 10.530 doza cjepiva Pfizer/BioNTech preko mehanizma EU4Health. Entitet Republika Srpska je nabavio 67.000 doza cjepiva Sputnik V, te 80.000 doza cjepiva Sinopharm.
Bosni i Hercegovini je donirano 40.000 doza cjepiva Sinovac iz Republike Turske, 40.000 doza cjepiva Astra Zeneca iz Republike Srbije, te 50.000 doza cjepiva Sinopharm kao donacija iz Kine.
Najviše pristiglih cjepiva, njih 130.000, je od proizvođača Sinopharm, zatim 108.720 doza cjepiva Pfizer/BioNTech, 67.000 doza cjepiva Sputnik V, 66.400 doza cjepiva Astra Zeneca, te 40.000 doza cjepiva Sinovac. Ukupan iznos do sada pristiglih cjepiva dovoljan je za imunizaciju 12 posto ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
U narednom razdoblju se, pored unaprijed plaćenih doza cjepiva preko mehanizma COVAX i onih koja bi trebala pristići preko EU4Health programa, očekuje dolazak još 50.000 doza cjepiva koje je na poziv člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića donirala Malezija, 20.000 doza cjepiva Astra Zeneca kao donacija Republike Hrvatske, te 4.800 doza cjepiva kao donacija iz Slovenije.

Tko je cijepljen, a tko ne?

Unatoč već sada, velikom broju doza cjepiva, u BiH se ne stječe dojam da se vrši neka masovna imunizacija, osim kada je u pitanju Sarajevo.
Kada je u pitanju, primjerice Mostar, posljedni dostupni podaci govore da se za cijepljenje prijavilo oko 5.000 građana što i nije neki preveliki broj ukoliko uzmemo u obzir da Mostar ima približno 100.000 stanovnika.
Iako su iz Mostara dolazile vijesti da se građani u velikom broju odazivaju na cijepljenje, u suštini je riječ o samo nekoliko dana kada su ta cijepljenja i organizirana. S druge strane sve se više u javnosti pojavljuju informacije i o nepostojanju pravih kriterija i redoslijedu cijepljenja, odnosno da se cijepljenje baš i ne vrši po određenim rizičnim skupinama, već po određenim pretežno rodbinskim i političkim kriterijima.
Ovakvom dojmu koju se javlja kod građana svjedoči i činjenica da vjerojatno nitko u BiH pojma nema koliko je točno od pristiglih 400.000 doza cjepiva do sada točno potrošeno, tko je ta cjepiva dobio, tko je cijepljen jednom a tko dva puta. Potpuno je jasno da nikakav sustav vođenja kvalitetne evidencije o tome u BiH ne postoji. Uz ovo ne treba zanemariti da se veliki broj građana BiH već cijepio ili će se cijepiti u Srbiji, ali i u Hrvatskoj. Ni o tome nikakva evidencija ne postoji.
Također, sustav prijavljivanja za cijepljenje samo preko obiteljskih liječnika već sada izaziva dozu nepovjerenje, iz prostog razloga jer nitko ne dobije točan datum cijepljenja onog momenta kad se prijavi, već čeka eventualni uzvratni poziv. A takve pozive su, za sada rijetki dobili. Primjerice, u susjednoj Srbiji već pri samoj registraciji dobije se datum prvog a nakon toga i drugog cijepljenja. Uz to, Srbija je već uvela i plaćanje od 25 eura osobama koje se cijepe kako bi stimulirala što brže postizanje tzv. „kolektivnog imuniteta“.

Ogroman broj 'antivaksera'

Također, sudeći po relevantnim međunarodnim istraživanjima i BiH pripada među grupu zemalja u kojima živi ogroman broj tzv. 'antivaksera', što će u nadolazećem periodu predstavljati dodatni problem u animaciji ljudi za dobrovoljno prijavljivanje cijepljenju.

U tome će donekle pomoći odredbe drugih zemalja po kojima će cijepljenima biti olakšana putovanja, ali će i BiH ubrzo možda imati dovoljno cjepiva, ali se ljudi vjerovatno bez dobrog razloga neće htjeti cijepiti. Jedan od razloga za to mogla bi biti i novčana stimulacija, kao u Srbiji. No, teško je vjerovati da će se vlasti u BiH odlučiti na takav potez, jer one uvijek imaju puno drugih prioriteta. Zdravlje građana je obično pri dnu liste. K. S.


U BiH isporučeno još 40.800 doza AstraZeneca cjepiva

SARAJEVO - U Međunarodnu zračnu luku Sarajevo u petak je, putem globalnog mehanizma COVAX, pristigao novi kontingent od 40.600 doza cjepiva namijenjenih stanovnicima Bosne i Hercegovine, potvrdio je na Twitter profilu pomoćnik ministrice civilnih poslova BiH u sektoru za zdravstvo Dušan Kojić.

“U Međunarodnu zračnu luku u Sarajevu upravo je stiglo 40.800 doza AstraZeneca cjepiva. Naredna isporuka s istim brojem doza cjepiva putem COVAX-a bit će isporučena za pet tjedana“, objavio je Kojić.