Nacrt prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama uskoro će biti upućen u javnu raspravu i potom u daljnju proceduru, potvrđeno je Jutarnjem listu iz Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade. Prema prijedlogu, predviđeno je uvođenje novog prava - očinskog dopusta za zaposlene i samozaposlene očeve u trajanju od deset radnih dana, a planirano je da naknadu tijekom dopusta u potpunosti podmiruje država te da ona odgovara očevoj punoj plaći, bez gornjeg limita, piše Jutarnji list.

Dopust neće biti obvezan, nego dobrovoljan, a moći će se iskoristiti u periodu isključivo nakon rođenja djeteta. Povećat će se i naknade za drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, i to sa sadašnjih 5654,20 kuna na 7500 kuna, no naknada za roditelje blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta, koji imaju pravo na dopust do treće godine djetetova života, ostat će ista - veoma niskih 2328,20 kuna mjesečno.

Direktiva EU

Ovakav prijedlog uvođenja očinskog dopusta dio je obveznog usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja, donesenom još 2019. godine, a zadani rok za početak primjene je 2. kolovoza ove godine. Direktiva propisuje da broj zajamčenih plaćenih dana očinskog dopusta ne smije biti manji od deset, a visina naknade ne smije biti niža od one koja je nacionalnim zakonodavstvom propisana tijekom bolovanja. Tko podmiruje naknadu, Direktiva ne propisuje, a kod nas se vodila ozbiljna rasprava o tome trebaju li je pokrivati poslodavci ili država. Sada je odlučeno - bit će na teret državnog proračuna za što bi, prema grubom izračunu, trebalo izdvojiti oko 50 milijuna kuna godišnje.

Hrvatska je među rijetkim državama, ako ne i jedina, u EU koje još nemaju definirani očinski dopust i koja će ga uvesti u zadnji čas, i to u najmanjem mogućem trajanju. Susjedna Slovenija takav dopust ima već godinama i traje 25 dana, u Finskoj traje devet tjedana, u Španjolskoj četiri tjedna…

- Naš je prijedlog da očinski dopust bude na razini pune plaće, dakle više od onoga što Direktiva iziskuje te da se u cijelosti podmiruje iz sredstava državnog proračuna. S obzirom na to da se radi o novom pravu koje uvodimo, nakon stupanja na snagu ovog Zakona kontinuirano ćemo pratiti učinke i planirati daljnje aktivnosti u ovom području, a na temelju uvida i iskustva koliko je ova mjera učinkovita te koliko su očevi motivirani i potaknuti na korištenje roditeljskog dopusta - pojašnjavaju iz Središnjeg ureda.

Što se tiče rodiljnih naknada za roditelje blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta, koji time ostvaruju pravo na tri godine dopusta, nakon prve godine ipak neće biti financijskog poboljšanja.

Zajednička skrb

- Definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće sa sadašnjih 5654,20 kuna na 7500,13 kuna - navode iz Ureda te dodaju da u ovom trenutku nije planirano povećanje naknada u preostalom dijelu korištenja roditeljskog dopusta, tj. kada je riječ o roditeljskom dopustu za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Državna tajnica Središnjega državnog ureda za demografiju Željka Josić ocjenjuje kako će predloženo rješenje, kojim se predviđa povećanje materijalnih prava, utjecati na poboljšanje statusa roditelja, a time i osigurati pozitivno okruženje za sve buduće i mlade roditelje.

- Vjerujemo da će uvođenje očinskog dopusta dodatno potaknuti i očeve na njihovo uključivanje u ranu skrb o novorođenom djetetu te tako omogućiti zajedničko uživanje u roditeljstvu, majke i oca, u prvim danima djetetova života - zaključuje Josić.