Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH završili su u nedjelju bez konačnog sporazuma trodnevne pregovore u Neumu čiji je cilj bio dogovoriti izmjene izbornog zakona, ali su "približili stajališta", izjavili su pregovarači.

Čelnici vladajućeg HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) te nekih oporbenih stranaka od petka su u Neumu iza zatvorenih hotelskih vrata pregovarali o različitim modelima izmjena izbornog zakona kako bi ga prilagodili presudama Europskog suda za ljudska prava i ustavnog suda BiH.

Cilj je uklanjanje diskriminacije građana na temelju etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta te legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u tijelima vlasti.

Posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer posredovao je u pregovorima zajedno s ravnateljicom pri službi za vanjske poslove Europske unije Angelinom Eichhorst.

Nakon posljednje runde pregovora, Palmer je novinarima izjavio kako je važno da su se politički čelnici okupili i izravno razgovarali o teškim pitanjima koja neće tek tako nestati.

"Usvajanje odgovarajućeg izbornog modela mora osigurati Hrvatima u BiH odgovarajuće predstavljanje u svim tijelima vlasti a institucije u Federaciji BiH moraju biti jake i funkcionalne", kazao je Pamer.

Dodao je da će SAD i EU nastaviti posredovati, ali rješenja moraju naći domaći političari. Upozorio je kako je riječ o paketu u kojemu ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

Eichhorst je kazala kako su, unatoč izostanku konačnog dogovora, razgovori bili dobri, bilo je napretka i najvažnije je da će se nastaviti.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je kako su na stolu bila četiri modela načina biranja članova tročlanog predsjedništva BiH iz Federacije BiH, a najprihvatljivim se čini elektorski uz dvije izborne liste.

"Određeni iskorak postoji, neki će kazati ostalo je još malo razlika no u svakom slučaju postoji dobra osnova", rekao je Čović.

Po njegovim riječima, moguće je da se pregovori nastave u idućih sedam do deset dana i da se postigne konačno rješenje za način biranja članova predsjedništva države i zasupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, pri čemu hrvatska strana inzistira da se u to tijelo Hrvati biraju iz županija s hrvatskom većinom.

Dodao je kako se ovlasti parlamentarnih domova ne smiju reducirati kako to predlaže bošnjačka strana, no moguće su izmjene u načinu biranja predsjednika Federacije BiH i njegovih zamjenika.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je rekao kako je unatoč izostanku konačnog dogovora važno to što je u vezi s Domom naroda stvar praktično rješena, a izbora članova predsjedništva "jako blizu". 

Čelnik Saveza za bilju budćnost (SBB) Fahrudin Radončić je istaknuo da je bošnjačka oporba jedinstvena da se ne dopusti prevaga etničkog elementa u odnosu na interese BiH kao države.

To što nema konačnog dogovora opisao je kao dokaz da oporba dosljedno štiti interese mutietničke BiH uz uvažavanje zahtjeva Hrvata za legitimnim predstavnicima u tijelima vlasti no bez prelaska nekih od "crvenih crta".

Siguran je da će izbora na jesen svakako biti, a u međuvremenu treba raditi na harmoiniziranju hrvatsko-bošnjačkih odnosa jer na njihovoj neslozi jača samo Milorad Dodik.

Opći izboru u BiH trebaju se održati u listopadu, a izborno povjerenstvo mora ih raspisati najkasnije do 5. svibnja. Prije toga bi se u parlamentu BiH morale usvojiti izmjene izbornog zakona i djelomično promijeniti ustav da bi se rješenja o kojima se političari dogovore mogla primijeniti u novom izbornom ciklusu. 

Za promjene izbornog zakona potrebna je natpolovina većina zastupnika u Zastupničkom domu no ustav se može promijeniti jedino uz dvotrećinsku zastupničku potporu pa je nužno da uz HDZ BiH i SDA u tome sudjeluje i dio oporbenih stranaka.