U Bosni i Hercegovini sve više valjanja u dnevnopolitičkom blatu, a sve manje ljudi

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Oko razmjera demografskog kolapsa koji je pogodio Bosnu i Hercegovinu čini se svima je sve jasno osim političkim (kvazi)elitama u ovoj državi. 

Posljednjih šest, sedam godina brojke jasno ukazuju na potpuni kolaps pa se sve češće može čuti kako ćemo mnogo brže nego su to pokazivale i najpesimističnije prognoze spasti na tek milijun stanovnika. 

Ukoliko znamo da je primjerice u 2019. godini samo u EU izdato više od 70 tisuća radnih dozvola za bh. državljane (ne zaboravimo da za one koji imaju hrvatsko državljanstvo ne treba ova dozvola pa ne ulaze u ovu statistiku) ili da je prirodni priraštaj samo u Federaciji u 2020. bio -8.298 jasno je kuda ubrzanim koracima idemo. 

Međutim, sve to nije rezultiralo nikakvim promjenama politike u ovoj zemlji tako da su mnogi skloni vjerovati da vlastima i odgovara da odlaze mladi, obrazovani i ljudi sa jasnim stavom jer upravo takve smatraju prijetnjom u budućnosti. Profesionalni podizači ruku i klimači glavom pak ne idu nigdje, oni su odavno na 'državnim jaslama'. 

Manji broj učenika

Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH također više nego jasno pokazuju razinu demografskog kolapsa u državi. Radi se o podacima o upisanoj djeci u osnovne škole. 

- U školskoj 2020/2021. godini u BiH u 1.764 osnovnih škola upisano je 268.132 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 5.902 učenika, ili 2,2 posto. Sudjelovanje  broja učenica u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 48,7 posto. U školskoj 2020/2021. godini u prve razrede je upisano 28.549 učenika, što je u odnosu na školsku 2019/2020. godinu manje za 2,3 posto. Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1) je bilo 55,1 posto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, ISCED 2) bilo 44,7 posto učenika, stoji u priopćenju. Uz sve ovo dodaju kako je u školskoj 2020/2021. godini u nastavni proces bio je uključen 24.548 nastavnik, a od toga 18.018 žena ili njih 73,4 posto. 

Populacijska politika

Na sve ono suvišno je bilo što komentirati ili analizirani, a nužne su jasne politike koje će dati vidljive rezultate. 

Ukoliko svakodnevno pričali o ratu i prošlosti, ukoliko i dalje po korupciji i kriminalu budemo u samom europskom vrhu, ukoliko nam i dalje nezaposlenost bude između 35 i 40 posto, ukoliko i dalje plaće političara bude najviše u Europi ukoliko se mjere prema prosječnoj plaći, ukoliko i dalje u jeku najvećih kriza idu najveće korupcijske afere vezane za javne nabavke – tada nam ništa neće pomoći kako bi zadržali ljude u zemlji. Potrebna nam je promjena političke paradigme i jasna populacijska politika koju će slijediti sve razine vlasti i sve institucije. Ukoliko već nije kasno za takvo što.