Piše: Dragan Bradvica

Koliko danas stanovnika živi u Bosni i Hercegovini može se tek nagađati jer ovdašnjim vlastima ne pada na pamet utvrditi pravo stanje stvari.

Procjene se kreću od 2,5 milijuna do 2,8 milijuna stanovnika, a podsjećanja radi popis stanovništva proveden 2013. godine pokazao je kako je u našoj zemlji živjelo oko 3,5 milijuna stanovnika.

Masovno iseljavanje popraćeno negativnim prirodnim priraštajem isušuje demografski bazen u ovoj zemlji koja će ovakvim tempom vrlo brzo spasti na 1,5 milijuna stanovnika, od kojih će većina biti umirovljenici ili uhljebi. A kada do toga dođemo sve političke peripetije o kojima se u BiH priča posljednjih 25 godina postat će nebitne, kao što će i sve drugo postati nebitno u državi koja nema ljudi.

Prirodni priraštaj

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH tijekom prvih šest mjeseci 2021. registrirano je 11.937 živorođene djece što u odnosu na isto razdoblje 2020. pokazuje pad broja živorođenih za 0,47 posto, a umrle su 25.243 osobe, što u  odnosu na isto razdoblje 2020. pokazuje rast broja umrlih za 39,69 posto. Katastrofalni pokazatelji koji bi svaku zemlju na svijetu zabrinulo te bi žurno donosile adekvatne mjere, ali u BiH se to ne događa.

Užasno je promatrati podatke da je prirodni priraštaj svakog mjeseca tijekom ove godine bio u minusima koji su veći od tisuću – u siječnju je bio -1.868, u veljači -1.544, u ožujku -2.464, u travnju -4.064, u svibnju -2.115 te u lipnju -1.251.

- Tijekom prvih šest mjeseci 2021. u BiH sklopljen je 6.831 brak, što u odnosu na prvih šest mjeseci 2020. pokazuje povećanje za 29,13 posto. Tijekom prvih šest mjeseci 2021. razvedeno je 983 braka, što predstavlja povećanje od 10,20 posto u odnosu na  isto razdoblje 2020., stoji u priopćenju Agencije za statistiku BiH.

Iseljavanje

Ovim podacima za prošlu godinu dodajmo i podatke Eurostata o broju prvih dozvola izdanih po bilo kojem osnovu u EU po kojima je izdano 22.716 dozvola za državljane BiH, uz napomenu da u ovaj broj nisu uključene izdane u Hrvatskoj i Švedskoj.

 Uz to, onima koji u BiH imaju hrvatsko državljanstvo, radne dozvole u EU ne trebaju pa je broj onih koji su otišli iz BiH svakako veći. Prema tome, u jeku najteže pandemije iz BiH je pobjeglo minimalno oko 23, 24 tisuće naših žitelja.

O ekonomskim posljedicama iseljavanja svi već sve znaju – studija koju je provela Westminster Foundation for Democracy u 2020. pokazala je kako je situacija u BiH da godišnje između 35 do 37 tisuća ljudi emigrira tajno ili privremeno; obrazovanje pojedinca u BiH, kroz devet godina osnovne škole, četiri godine srednje škole i visokoškolskog studija koji je u prosjeku trajao pet godina, košta oko 29 tisuća eura, što znači da naša zemlja samo na obrazovanju ljudi koji su otišli godišnje gubi stotine i stotine milijuna eura; uz to, na to sve treba dodati i gubitak bruto dodane vrijednosti (GVA) koja uključuje prihode države od svih poreza koje pojedinac plaća ili koje plaćaju poslodavci, a u studiji se procjenjuje oko 21 tisuća eura po pojedincu koji napusti BiH što je novi gubitak od stotina i stotima milijuna eura godišnje.

Sve ono vlastodršce malo zanima, planova i strategija nema, populacijske politike isto tako. I kod ovog problema ponašamo se kao i kod svakog drugog – čekamo da nam rješenje padne s neba. Nesvjesni da do toga neće doći, a problemi će hoće samo gomilati.