Piše: Dragan Bradvica

SARAJEVO – Ekonomija Bosne i Hercegovina i u godinama u kojima je bilježila rast i za koje se može kazati da su bile dobre nije se uspijevala približavati standardu Europske unije.

Podaci iz publikacije Direkcije za ekonomsko planiranje BiH jasno pokazuju kako se stvari jako sporo odvijaju čemu svjedoči i činjenica da se naša zemlja u razdoblju od 2008.-2018. godina približila EU28 prosjeku za svega dva postotna poena.

- Prema ovim podacima se BiH uz neke od zemalja iz regije, našla u grupi sa najsporijim napretkom ukoliko se usporede podaci iz ostalih tranzicijskih zemalja Europe koje se približavaju znatno brže životnom standardu EU28. Kako bi BiH uhvatila korak i dostigla trenutni EU prosjek (mjeren BDP-om po glavi stanovnika korigiran za paritet kupovne moći) bilo bi potrebno da narednih 30 godina ostvaruje godišnji rast BDP-a od 5,8 posto (uz pretpostavku nemijenjanja broja stanovnika i prosječnog godišnjeg rasta EU od 1,5 posto), navode iz DEP-a BiH.

Rast BDP-a nedovoljan

Nadalje, prema službenim podacima za 2018. životni standard u BiH, mjeren BDP-om po glavi stanovnika korigiran za paritet kupovne moći je ostao na razini prethodne dvije godine. Usporedbe radi PKM u BiH je bio skoro na razini trećine evropskog prosjeka EU 28 (31 posto).

BiH kao i par zemlja regije (Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija) se godinama nalaze pri dnu liste zemalja koju objavljuje EUROSTAT. Ekonomski pokazatelji za razdoblje 2014.-2018. ukazuju na stabilan rast BDP-a BiH. BDP je rasla po stopi koja se kretala oko 3,1 posto, što je još uvijek nedovoljna stopa rasta kako bi se u svakodnevnom životu osjetio ekonomski boljitak i veći standard žitelja.

- Duljina čekanja na zapošljavanje predstavlja jedan od pokazatelja konkurentnosti radne snage. Iako se čine određeni napori kroz programe obuke i prekvalifikacija u BiH najveći broj osoba (82,3 posto) i dalje čeka na zapošljavanje dulje od 12 mjeseci, što je daleko lošije od prosjeka EU28, stoji u publikaciji.

Obrazovni sustav

Nije nikakva tajna kako je za poboljšanje životnog standarda bh. žitelja u približavanju EU potrebno privlačenje inozemnih investicija kroz stvaranje boljeg poslovnog okruženja (stvaranje bolje putne i poslovne infrastrukture, kroz smanjenje administrativnih barijera, dodjelu stimulacija za nove inozemne investicije). Osim toga u cilju boljeg životnog standarda bilo bi potrebno otvoriti više novih radnih mjesta (posebno u tercijarnim djelatnostima - na ovim poslovima u EU radi više od polovice stanovništva).

- Pored novih radnih mjesta, u cilju poboljšanja životnog standarda, potrebno je raditi na reformama sustava obrazovanja (kroz razne programe dokvalifikacije i prekvalifikacije kao i profesionalnog usavršavanja). Ovi i drugi programi reformi trebaju biti praćeni usklađivanjem obrazovnog sustava sa potrebama tržišta te adekvatnim promjenama na tržištu rada, tvrde iz DEP-a BiH.