Na suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem direktoru Službenog glasnika ovog entiteta Milošu Lukiću za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je set materijalnih dokaza, javlja Detektor.ba. 

Tužilac Nedim Ćosić u spis je uvrstio odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita kojima se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koje je Narodna skupština RS usvojila na sjednicama održanim u junu 2023.

Ćosić je kazao da su ove odluke visokog predstavnika objavljene 1. jula na službenoj stranici OHR-a, te napomenuo da se u njima navodi da stupaju na snagu objavljivanjem na stranici. Odbrane su prigovorile na ulaganje ovih dokumenata, navodeći da se radi o aktima odštampanim u wordu, javlja FENA. 

"Zakon kaže da se kao dokaz može uložiti ili original ili ovjerena kopija… Ovdje nemate ni potpisa Kristijana Šmita ni nekog pečata", kazao je Lukićev branilac Miljkan Pucar.

Sudija Sena Uzunović je rekla da će dokumenti biti uvršteni u spis, a da će sud ocjenu dokaza iznijeti u presudi. Ona je napomenula da uvrštavanje u sudski spis ne znači isto što i uvrštavanje u dokaze.

Odbrane su ranije dostavile pisano izjašnjenje na materijalne dokaze Tužilaštva, iznoseći prigovore autentičnosti, zakonitosti i relevantnosti.

Tužilac Ćosić namjeravao je da u spis uvrsti i Aneks deset Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem se navodi da je visoki predstavnik konačni tumač ovog sporazuma, koji je odštampan sa stranice UN i prveden kod sudskog tumača, ali je sudija to odbila za sada.

"Možda u dodatnim dokazima, ali sada ne možete bez izvora i zvanične verzije", kazala je Uzunović.

Tužilaštvo je uložilo obavještenje Šmita Narodnoj skupštini Republike Srpske o dužnosti pridržavanja Ustavu. Dodikov branilac Goran Bubić prigovorio je da na dokumentu nema potpisa, kao i da nije predložena originalna verzija na engleskom jeziku.

Uložen je i ukaz o proglašenju zakona objavljenih u Službenom glasniku. Tužilac je naveo da će naknadno uložiti original ovog dokumenta, kao i još nekih akata. On je u dokaze uvrstio i dokaze o izboru Dodika za predsjednika Republike Srpske, kao i imenovanju Lukića za vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika.

Tužilaštvo je uložilo set dokaza Državne agencije za istragu i zaštitu u vezi sa prikupljanjem i dobrovoljnom predajom dokumentacije, kao i akte koje je Službeni glasnik ustupio. Odbrane nisu imale prigovor na autentičnost ovih dokaza, ali su navele da se neki dokazi ponavljaju i time bespotrebno gomila spis.

Sudija Uzunović je odbila prijedlog da se u dokaze uvrsti 30 novinskih članaka, kojima je Tužilaštvo namjeravalo dokazati umišljaj optuženih. Uzunović je kazala da novinski članci ne mogu biti dokaz.

Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci su, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Ulaganje materijalnih dokaza nastavlja se 22. maja.