Iako je prosječna mirovina u FBiH oko 622 marke, najveći broj umirovljenika preživljava s minimalnom mirovinom koja iznosi oko 573 marke. S obzirom da je potrošačka korpa oko 3.000 maraka lako je sračunati da umirovljenici sa svojom mirovinom mogu 'izdržati' jedva nekoliko dana. Siromaštvo je dakle ogromno. 

Nasuprot umirovljenicima, imamo masu dužnosnika čija su primanja od 5 do 10.000 maraka mjesečno. Oni donose odluke, pa tako i one koje se tiču umirovljenika. Međutim, premijeri i ministri iz svoje pozicije jednostavno ne prepoznaju muku umirovljenika i nemaju dovoljno znanja, a vjerojatno ni volje, da se uhvate u koštac s rješavanjem katastrofalno lošeg statusa umirovljenika. 

Nisu samo umirovljenici u lošem položaju. Kada se političari stave u stranu, jer oni žive u svom svijetu, na većoj financijskoj razini, ostatak građana BiH ima najgori standard života u Europi. Primjerice, posljednji rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da bh. žitelji imaju tek 35 posto kupovne moći u odnosu na žitelje EU. Tome treba dodati da je minimalna plaća u FBiH 619 maraka (jadno), a prosječna oko 1350, što je u biti 'napumpano' visokim plaćama na državnim jaslama, potom da nam izvoz konstantno pada, te da cijene proizvoda i usluga konstantno rastu… Dvije riječi zajedno opisuju sve dosadašnje vlade – nered i neznanje. To im ne smeta da svake godine obnavljaju vozni park…

Ipak prosvjedi umirovljenika

Umirovljenici u Federaciji će prema svemu sudeći u nadolazećem razdoblju izaći na prosvjede. Ovo je u razgovoru za portal Fokus potvrdio predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH Redžo Mehić.

Kao glavni razlog za najavljene prosvjede jeste kontinuirano nezadovoljstvo ove populacije (ne)radom Vlade FBiH i oglušavanjem na njihove zahtjeve.

-Čuo sam negdje usputno premijera da je izjavio da moraju raditi rebalans budžeta zbog umirovljenika. Ne mora zbog nas raditi ništa. Ništa što smo dobili od obećanja, Vlada nije ispunila, a sve zaključke koje je dala nisu naši, već njihovi. Naši su odbijeni iz cuga. Vladi sam poslao dopis i tražio da se hitno očituju, a 11. rujna održat ćemo sastanak sa svim predsjednicima u Federaciji, pripremili smo peticije i vidjet ćemo. Najvjerojatnije da ćemo morati na prosvjede, nema nam druge. To je nažalost rješenje, kazao je Mehić.

Poručuje da je cilj izmjene i dopune zakona o PIO-u, odnosno članovi 79. i 80.

-Urađeno je istraživanje, odnosno parametri na koje se vrši i kroje potrošačke cijene i indeks rasta bruto domaćeg proizvoda. Dobili smo to usklađivanje redovno 6,5 %, a o vanrednom nema ni govora. Od tada smo počeli da vodimo rat i nismo vidjeli rješenje. Vlada je zvanično ispoštovala zakon, član 79, ali taj zakon nama ne ide u prilog i ne vodi ka dobrom, jer se kači za bruto domaći proizvod, a niti jedna zemlja nastala iz bivše Jugoslavije nije taj faktor. Pa čak i entitet Republika Srpska, jer su svi uzeli potrošačke cijene i prosječnu plaću zaposlenika, što je drastična razlika. Normalno, oni povećavaju po tom osnovu mirovine. Nama bruto domaći proizvod ovisi od Ukrajine, Palestine i svih međunarodnih čimbenika, nema investicija i tako da nazadujemo, upozorava sugovornik Fokusa.

Čekati bolja vremena

Kaže da očekuje da se iduće godine može očekivati usklađivanje od 2 posto.

-Zato smo zaključili da se pod hitno mora izmijeniti ovaj stav, redovno i vanredno usklađivanje, član 79 i 80. Ali to je naišlo kod Vlade na nož, rečeno nam je da ćemo dovesti u pitanje isplatu mirovina, što nema blage veze. Kako drugi ne propadnu. Oni tretiraju redovno i vanredno usklađivanje, tražimo da ne bude ova bruto domaći proizvod, nego prosječna plaća i na tome ćemo ustrajati. Drugi naš uvjet je, dok se to ne provede, da se ljudima da neka crkavica, tzv. jednokratna novčana pomoć. Sama riječ jednokratna znači da ti daju i ti to potrošiš poslijepodne i Allahimanet. To je bacanje prašine ljudima u oči, odnosno krpljenje rupa, ali smo i to ukabulili, nek' se da. Dakle oni koji imaju mirovine do 1.000 maraka, jednokratna pomoć da iznosi 200 maraka, a oni preko 1000 maraka, da dobiju po 100. To su nam obećali ako bude rebalans. Ovako niti znamo kad će biti niti koliko će biti povećanje. I treći uvjet je bio da se povećaju sredstva za rehabilitaciju za pomoć. Srbija, npr. daje 12 maraka po članu, a mi dobivamo dvije marke. Pa šta mogu da uradim s dvije marke. Oni su to odbili i rekli da moramo sačekati bolja vremena, razočarano nam govori Mehić.

Ni principijelno, a ni etički korektno

Jednokratna pomoć se ne može desiti bez rebalansa proračuna, kazao je Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

-Zasad nema najava da će se to desiti, ali pretpostavljam da se isti može desiti u rujnu, eventualno listopadu, jasan je Čavalić.

Podsjeća da je ranije navodio primjer da će se to desiti u rujnu, a sada je i pojasnio tu izjavu.

-Pa mislim da bi to bio jedan politički mamac za ovu Vladu da iskoristi momentum, jer bi to bilo u jeku lokalnih izbora. Naravno, to nije principijelno ni etički korektno i vjerojatno da krši neke propise CIK-a u smislu djelovanja izabranih dužnosnika, ali svejedno, mislim da Vlada neće odoljeti tom pozivu. Zašto nema najava rebalansa, odnosno jednokratne pomoći, pa vjerojatno jer postoji određeni strukturni problem unutar proračuna. Vidjeli smo informaciju od prije nekoliko dana da postoji izuzetan jaz između uplaćenih doprinosa za PIO i od onoga što Fond treba. Naravno taj jaz će se zatvoriti preko federalnog proračuna, ali je evidentno da postoje određeni problemi, zaključuje za Fokus Čavalić.

Da. L.