Piše: Dragan Bradvica, Foto: fuset.com

Bosna i Hercegovina uslijed prirodnog priraštaja koji je u 'debelom' minusu te masovnog iseljavanja postaje prazna ljuštura a vlasti niti žele rješavati ovaj gorući problem a vjerojatno ga niti znaju rješavati.

Brojke su istinu poražavajuće ali vizije, strategija i konkretnih planova nema iako demografi godinama upozoravaju kako su nove politike više nego nužne. Nažalost, ne da nemamo pravu reakciju vladajućih struktura nego nemamo nikakvu reakciju što stvari samo dodatno usložnjava.

Demografski kolaps

Razina demografskog propadanja zorno se vidi u najnovijoj publikaciji Agencije za statistiku BiH 'Demografija 2018.', iz koje se vidi da smo odmah nakon okončanja krvavog rata 1996. na tisuću stanovnika imali čak 12,8 ređenih a tek 6,9 umrlih što znači da je prirodni priraštaj bio 5,9. A koliko smo nakon toga propali najbolje svjedoči podatak da smo 2018. imali 8,4 rođenih na tisuću stanovnika, čak 10,8 umrlih, dakle priraštaj -2,4.

Podaci u publikaciji pokazuju da smo tek do 2000. držali pristojan prirodni priraštaj koji se kretao oko 5, da bi već nakon te godine počeli padati. Nadalje, od 2003. priraštaj je bio u pozitivi ali tek oko 0,1 ili 0,2 da bi u minuse ušli od 2007. i do dan danas se nismo iščupali. Gore od toga jeste činjenica da svake godine sve više i više tonemo pa su najgori podaci upravo za posljednju promatranu godinu.

U publikaciji 'BiH u bojevima 2019.i koju je ranije objavila Agencije za statistiku BiH prezentirani su podaci o ukupnom prirodnom priraštaju koji je 2007. bio -1.209, jedina godina u kojoj je bio u plusu jeste 2008. i to 150, već 2009. je -354, godinu nakon toga minus “skače” na -1.590. Godinama koje slijede minusi se samo povećavaju: -3.217, -3.270, -4.978, -5.712, -8.380, -6.388, -7.779, -8.277. Dakle, u 12 godina prirodni priraštaj nam je ukupno iznosio -51.004.

U publikaciji 'Demografija 2018.' čitav je niz i drugih indikatora koji pokazuju gdje se naša zemlja danas nalazi u demografskom smisli. Jedan od njih jeste stopa ukupnog fertiliteta koja predstavlja ukupan broj živorođene djece na jednu ženu. Tako je stopa fertiliteta 1996. bila 1,647 da bi se 2018. spustila na čak 1,252.

Zanimljivi su i podaci oko sklopljenih brakova pa ih je tako 1996. bilo 21.107, najviše 2007. kada ih je bilo 23.494, a taj broj je 2018. iznosio 19.911. S druge pak strane broj razvoja 1997. iznosio je 1.835 a uvjerljivo najviše ih je bilo 2017. njih 3.022 te 2008. kada bilježimo 3.091 razvoda.

Nastavak trenda i u 2020.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u ovom entitetu u siječnju ove godine bilo 1.050 rođenih, 1.354 umrlih dakle prirodni priraštaj je bio -304. Nadalje, u veljači bilježimo 1.294 rođenih, 1.830 umrlih, priraštaj -536 te u ožujku 1.280 rođenih, 1.651 umrlih, priraštaj -371.

Dakle, u samo prva tri mjeseca tekuće godine prirodni priraštaj nam je -1.211 te se sa velikom sigurnošću već sada može kazati da će i na godišnjoj razini bilježiti značajan minusu. Sve ovo, kako smo već i naveli, samo je nastavak višegodišnjeg negativnog trenda na koji država nema odgovor.

Ukoliko uspoređujemo prvo tromjesečje ove godine sa istim razdobljem prošle godine situacija je ipak nešto bolja jer je minus u ovom razdoblju 2019. bio čak 1.592.

Žarko Papić, direktor 'Inicijative za bolju i humaniju inkluziju' i analitičar, također se slaže kako su rak-rane ovog društva negativan prirodni priraštaj te odlazak stanovništva u inostranstvo.

- Situacija se usložnjava već godinama, odgovora nema a ovaj prostor je sve prazniji i prazniji. Ukoliko se nastavi sa dosadašnjim ponašanjem prijeti nam potpuna katastrofa, kaže Papić.

Amer Osmić, Odsjeku sociologije FPN-a na Univerzitetu u Sarajevu, jedan je od onih koji godinama upozorava a sve ove anomalije i na kataklizmičke posljedice koje možemo očekivati u budućnosti. Svima u ovoj zemlji, kako kaže, jasno je da natalitet godinama pada, mortalitet raste a jasno je i to da se sve više i više stanovništva iseljava u inozemstvo. Ono što je porazno jeste to što nitko o tome ne vodi računa, nema adekvatne reakcije vladajućih.

- Treba još jednom spomenuti i izvješće Ujedinjenih nacija u kojem jasno stoji da ćemo od 2020. do 2050. izgubiti 20 posto stanovništva. Nadalje, u UN-ovim izvješćima već stoji da smo od 2010. do 2019. izgubili oko 10 posto stanovništva. Dakle, popis 2013. pokazao je da u BiH ima 3,5 milijuna stanovnika, prema ovim procjenama već je taj broj pao na 3,1 milijun a do 2050. trebali bi imati 2,2 milijuna stanovnika. To su brojke koje pokazuju da će svaka četvrta ili peta osoba do 2050. nestati sa ovog područja, upozorava Osmić.