Udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH je u 2024. godini iznosio 0,7%, što je neznatno više u odnosu na prethodne godine. No, taj udio cijeni se i nadalje vrlo niskim u usporedbi s ukupnim brojem zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH, stoji u Godišnjem izvješću i analizi realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. 

Podsjeća se da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje. Lani je, u odnosu na 2023. godinu, zabilježen porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43% a tijekom pretekle godine je izdano ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4.586. 

Iskorištenost propisane kvote iznosila 56%

Od ukupno 5.798 izdanih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdano neovisno o utvrđenoj kvoti. Radne dozvole mogu se izdati izvan kvote strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obveze posjedovanja radne dozvole na temelju međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili izvanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca.

Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56%. U FBiH je ta iskorištenost iznosila 42%, u RS-u 98%, a u Brčko Distriktu BiH 64 posto. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene.

Najviše dozvola polukvalificiranim stranim radnicima u građevini i prerađivačkoj industriji Prema državama podrijetla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Turske, Nepal, Srbije, Indije i iz Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine, a najveći pad kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije. 

Prema kvalifikacijskoj strukturi, lani je najviše radnih dozvola izdano polukvalificiranim radnicima (27,84%), radnicima s visokom stručnom spremom (22,34%) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71%). Prijašnjih godina, kako se napominje, najviše su dozvola dobivali radnici s visokom, zatim sa srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu. Najviše radnih dozvola u 2024. izdano je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51%), prerađivačke industrije (844 ili 14,56%) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine. Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14%), a muškarcima 4.994 (86%), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je udio žena bio ispod 10 posto. Iskorištenost kvota u razdoblju 2020.-2024. za cijelu zemlju varira, od najniže 51% u 2022., do najviše 71% u 2021. godini. Kako se, nadalje, navodi, u RS-u kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u F BiH kvota za 2025., u odnosu na 2024., povećana za 5 posto. 

U Brčko Distriktu BiH kvota za 2025. je, u odnosu na 2024., povećana za 96 posto. Prijedlozi kvota ukazuju na stalan rast potreba za radnicima iz inozemstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, poglavito u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva. No, zamjetan je i nesklad između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada. Trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžava može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u zemlji.

Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu bitno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sustav služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uvjetima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme, poručuje Ministarstvo civilnih poslova BiH.