Zvuči apsurdno, ali nije daleko od istine ako kažemo da je pandemija koronavirusa donekle čak pomogla organima reda da stanje sigurnosti lakše 'drže' pod kontrolom jer su mogli primijeniti metode koje su provode samo u izvanrednim, pretežno ratnim okolnostima.

Čitava situacija sa koronavirusom se u Bosni i Hercegovini dolaskom toplijih dana stabilizirala, broj oboljeljih dramatično je opao, broj smrtnih slučajeva bitno se smanjio. Iako vlasti tvrde da su mjere koje su se nametale i provodile dale rezultata da se virus iskorijeni i tim tvrdnjama žele sebi pripisati zasluge, to je samo manjim dijelom točno, jer smo i prošle godine dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena imali povoljnu epidemiološku situaciju.

Život se vraća u 'normalu'

S druge strane, dolaskom jeseni i zime, pa čak i većim dijelom proljeća nikakve mjere vlasti nisu pomagale – broj oboljelih i umrlih dramatično se povećavao. Što će biti ove jeseni nitko ne može predvidjeti, kako stvari stoje  - najviše će ovisiti o tome koliko će se građana BiH cijepiti ponajprije u Srbiji i Hrvatskoj, jer po dostupnim podacima broj cijepljenih u BiH sa dvije doze cjepiva je zanemariv, a zabrinjava i podataka da Federacija BiH još uvijek nije kupila nijednu dozu cjepiva unatoč višemjesečnim obećanjima premijera Vlade FBiH da će cjepiva stići uskoro.

No, trenutno pobošljanje epidemiološke situacije nije spriječilo vlasti da potpuno 'omekšaju' nametnute mjere kako bi se svakodnevni život vratio u normalnije okvire. Ni one mjere koje su još uvijek na snazi gotovo nikako se ne poštuju, niti se tko osvrće na njih. Noćni klubovi, izlasci, provodi na koncertima s raznim pjevačkim 'zvijezdama' ponovo su se gotovo preko noći vratili u našu svakodnevnicu.
Građani su trenutno 'povlačenje' virusa shvatili kao znak za potpuno opuštanje i nadoknađivanje propuštenog vremena tijekom mjera zabrane, dok su vlasti slavodobitno proglasile svojevrsnu pobjedu nad koronavirusom, bez obzira što svi relevantni svjetski stručnjaci tvrde da takve pobjede nema bez kolektivne imunizacije stanovništva.

Sve veći broj incidenata

S druge strane, popuštanjem mjera kao što je npr. ukidanje 'policijskog sata', ili kako vlasti vole reći ukidanjem ograničenja kretanja, svakim danom dolazi do sve više incidenata, pogotovo u noćnim satima. Tako smo prije nekoliko dana mogli svjedočiti čak i tuči ispred diskoteke u kasnim noćnim satima kada su određene djevojke tukle mladića. Osim toga, 'golim okom' je vidljivo da se povećava i broj razbojništava, paljenja objekata, pljački i prometnih nesreća koje su često izazvane i alkoholiziranim stanjem vozača. Posebno u Mostaru su prisutni i uobičajeni huliganski incidenti koji nisu spriječeni čak ni za vrijeme trajanja 'policijskog sata'. Osim toga, podmetanje eksplozivnih naprava, pucnjave iz vatrenog oružja gotovo su redovna pojava na koju smo svi naviknuti.
Očigledno, upitna je sposobnost sigurnosnih službi da situaciju na terenu drži pod kontrolom, pa se postavlja pitanje da li je policijski sat za kojeg su se mnogi pitali na koji način točno sprečava širenje Covida-19, u stvari bio samo sredstvo represivnih organa da uslijed svoje nesposobnosti spriječe broj nemilih događaja i incidenata u određenom vremenskom periodu.  Zvuči apsurdno, ali nije daleko od istine ako kažemo da je pandemija koronavirusa donekle čak pomogla organima reda da stanje sigurnosti lakše 'drže' pod kontrolom jer su mogli primijeniti metode koje su provode samo u izvanrednim, pretežno ratnim okolnostima.