Član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti niza odredaba Ustava Federacije BiH i Ustava Republike Srpske, potvrđeno je iz Ureda člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Što je vitalni nacionalni interes?
- Zahtjevom se od Ustavnog suda BiH traži da proglasi neustavnim odredbe koje isključivo konstituentnim narodima daju mogućnost u Domu naroda FBiH i Vijeća naroda RS-a kao vitalni interes proglasiti sve što žele te tako blokiraju sve zakonodavne postupke - obrazlažu u Uredu Komšića i dodaju da ne mogu samo konstituentni narodi biti adekvatno zastupljeni u izvršnim i pravosudnim tijelima vlasti, utjecati na ustavne amandmane, a time i ustavne reforme, odlučivati kada je u pitanju organizacija tijela javne vlasti, te jedino oni odlučivati o sustavu javnog informiranja, niti mogu samo konstituentni narodi imati mogućnost svako pitanje proglasiti vitalnim nacionalnim interesom.
Kako se ukazuje, to je diskriminacija temeljem koje pripadnici Ostalih/manjina i građani BiH nemaju nikakva prava u tom procesu.
- Prema važećim rješenjima, nečija etnička pripadnost je bitnija od sposobnosti, obrazovanja, znanja i vještina. Zar je moguće da se u državi BiH nekoga tko se izjašnjava kao Bosanac i/ili Hercegovac smatra manjinom u svojoj državi? I to nije slučaj samo s građanima i pripadnicima Ostalih, jer svaka osoba u ovoj državi mora imati jednaka prava, što je temelj svake demokracije. Sve drugo je segregacija i diskriminacija, koja u konačnici rezultira autokracijom kao metodom obnašanja vlasti -  dodaju iz Komšićeva Ureda.
Zahtjevom se traži da se utvrdi i da su odredbe kojim se svaka odluka/zakon mora usvojiti u oba parlamentarna doma, Zastupničkom i Domu naroda, i to u istovjetnom tekstu, nespojive s načelom demokracije, obvezom primjene načela međunarodnog prava, zabranom diskriminacije i zaštitom ljudskih prava uopće, koji su sastavni dio Ustava BiH kao njegov Aneks I., te se ukazuje da je takav sustav neodrživ te vodi daljnjim podjelama u društvu, a od BiH pravi državu u kojoj ne postoji potpuna demokracija jer postoje samo konstituentni narodi, dok su svi drugi u podređenom položaju.
Niz nelogičnosti
Ovakva apelacija Ustavnom sudu BiH se  dugo očekivala, a njezin ishod će bitno će predodrediti daljne nadležnosti i ulogu domova naroda u bosanskohercegovačkim entitetima. 
Poznavajući dosadašnju praksu u nekim dosadašnjim slučajevima koji su se našli pred Ustavnim sudom BiH nije nemoguće da Komšićev zahtjev pred Ustavnim sudom BiH bude odbijen, ali da cijela priča ode ponovo na Europski sud za ljudska prava u Strasborgu.  Ukoliko se to dogodi vrlo je izvjesno da bi Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio u Komšićevu korist jer se u Ustavu BiH jasno navodi da je Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama sastavni dio Ustava BiH i da u svim pitanjima ima prioritet nad ostalim odredbama Ustava BiH.
Treba otvoreno reći da je Ustavni sud BiH do sada u teškim i kompliciranim slučajevima gdje postoji mogućnost različitog tumačenja odredbi Ustava BiH često odbijao slične apelacije, ali je posljedica toga činjenica da BiH sada ima pet presuda Europskog suda za ljudska prava koje mora implementirati i ugraditi u ustavna i zakonska rješenja u BiH.
U ovom slučaju, Komšić potencira činjenicu da su svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci kao kolektiviteti  diskriminirani u odlučivanju o najvažnijim pitanjima u BiH što sigurno nije u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Na taj način imamo niz apsurdnih situacija da primjerice o takvim pitanjima ne mogu odlučivati niti pristupiti određenim funkcijama čak ni osobe čiji su roditelji pripadnici dva različita konstitutivna naroda. Tako primjerice, osoba koja ima oca Hrvata (konstitutivni narod) i majku Bošnjakinju (konstitutivni narod) na neki čudan način odjednom u BiH postaje nekonstitutivna, pa se s pravom postavlja pitanje kako netko tko ima dvoje „konstitutivnih“ roditelja odjednom silom zakona postaje „nekonstitutivan“, te zbog toga automatski gubi pravo odlučivati o vitalnim interesima?

Rasplet u Strasbourgu?
Kakve god bile, odluke Ustavnog suda BiH, a možda i odluka Suda u Strasbourgu po ovoj Komšićevoj apelaciji bitno će odrediti daljni tog definiranja uloge, sastava i nadležnosti domova naroda u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, a vrlo vjerovatno u konačnici i na Dom naroda kada je u pitanju državna razina.
Ukoliko Ustavni sud BiH potvrdi Komšićev zahtjev u konačnici može dođi do ukidanja određenih nadležnosti domova naroda ili njihovih ukidanja ili izjednačavanja prava Kluba Ostalih sa konstitutivnim narodima. U slučaju njihovog ostanka vjerovatno će se morati točno definirati koja su pitanja od vitalnog interesa o kojima su domovi naroda mogu odlučivati. Ukoliko Ustavni sud BiH odbije Komšićev zahtjev, vrlo je realno očekivati da će pred Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu otići još jedna apelacija s velikim izgledima da BiH kao država izgubi još jedan spor.