Dmitro Kuleba, šef ukrajinske diplomacije, optužio je ruske vojnike, koji sudjeluju u invaziji, da siluju Ukrajinke.

- Kad bombe padaju na naš grad, kada vojnici siluju naše žene u okupiranim gradovima - nažalost, imali smo puno takvih slučajeva - teško je govoriti o učinkovitosti međunarodnog prava, rekao je u govoru na online događanju pri londonskom Chatnam Houseu.

Kuleba pritom nije pružio dokaze za najnovije tvrdnje, ali je istodobno jedan ukrajinski informativni portal izvijestio o 11 slučajeva silovanja u Hersonu, prvom i jedinom većem ukrajinskom gradu koji su okupirale ruske snage.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da će idući dani vjerojatno biti teži nego do sada jer se očekuje da će ruske snage upotrijebiti još razornije oružje i nastaviti s napadima diljem Ukrajine.

Govoreći na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a opisao je rusku inaziju na Ukrajinu kao najgoru vojnu agresiju u Europi unazad nekoliko desetljeća.

- Gradovi su pod opsadom, škole, bolnice, stambene zgrade... Bezobzirna akcija na nuklearku i veliki broj ubijenih ili ranjenih civila. Nadolazeći dani vjerojatno će biti još gori, donijet će još više žrtava, više patnje, više razaranja, rekao je.

Istaknuo je da NATO ne traži rat s Rusijom.

- Mi nismo dio ovog sukoba i imamo odgovornost osigurati da ne dođe do eskalacije rata izvan granica Ukrajine. To bi bilo još pogubnije i opasnije, rekao je.

Također je poručio da će NATO pružiti podršku Bosni i Hercegovini, rekavši da je naša zemlja zajedno s Gruzijom izložena riziku.

"Zato su ministri diskutovali o tome da podrže partnere koji su izloženi takvom riziku, uključujući Gruziju i Bosnu i Hercegovinu", rekao je Stoltenberg.

"NATO saveznici godinama osiguravaju pomoć Gruziji i BiH i ostalim partnerima. Nismo donijeli konačnu odluku, ali postoji široko uvjerenje da moramo učiniti više da podržimo ove zemlje. Ojačati njihovu obranu i sigurnosne institucije, reforme, trening, ali i potencijalno proširiti aktivnosti u podršci ovim zemljama. Zbog onog što smo vidjeli u Ukrajini, ove zemlje su možda izložene riziku, izložene dodatnim subverzijama", rekao je Stoltenberg.

Ministri vanjskih poslova NATO-a razgovarali su o 'zoni zabranjenog letenja', ali su se složili da NATO-ovi zrakoplovi ne bi trebali letjeti iznad zračnog prostora Ukrajine, rekao je šef NATO-a.

- Bezobzirne akcije u blizini nuklearke samo naglašavaju opasnosti ovog rata, poručio je.

Optužio je Rusiju da koristi kazetne bombe u Ukrajini.

- Vidjeli smo upotrebu klaster bombi i vidjeli smo izvješća o korištenju drugih vrsta oružja koje nisu u suglasju s međunarodnim pravom, rekao je.

Vijeće UN-a za ljudska prava velikom je većinom podržalo rezoluciju kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu i osniva istražno povjerenstvo za istragu.

Samo jedna država osim Rusije glasala je protiv rezulucije, a riječ je o istočnoafričkoj državi Eritreji. 32 zemlje glasale su za, a 13 je bilo suzdržano.

Uoči glasanja ukrajinski veleposlanik je rekao: "Naša je zajednička dužnost osigurati da se snosi odgovornost kroz dokumentiranje, verifikaciju ruskih zločina i indentifikaciju odgovornih."

Rusija je tvrdila da ne cilja civile u Ukrajini unatoč brojnim slikama uništenih stambenih zgrada i izvješćima o 2000 ubijenih civila.

O odluci se oglasio i predsjednik Volodimir Zelenskij: "Pozdravljam osnivanje Međunarodnog istražnog povjerenstva na inicijativu Vijeća UN-a za ljudska prava kako bi se istražile činjenice ruskih ratnih zločina protiv Ukrajine. Dokazi će biti dokumentirani i korišteni na međunarodnim sudovima. Ruski ratni zločinci će odgovarati."

Ukrajinske oružane snage objavile su nove procijenjene ruske gubitke.

Prema tim procjenama, Rusija je izbubila 9166 vojnika, 251 tenk, 33 aviona, 37 helikoptera, 404 vozila, 105 raketnih sustava. 

Brojka ubijenih ruskih vojnika mnogo je veća od one koju je službeno objavila Moskva, a ona iznosi 498 vojnika.