BiH bi se trebao dodijeliti status "uvjetni status", što znači da je u dobroj mjeri uvažena inicijativa Slovenije, ali i intervencija Hrvatske prema kojoj bi BiH dobila status kandidatkinje, ali uz prethodno ispunjenje uvjeta. Podsjetimo da su slovenski prijedlog podržale i Njemačka, Mađarska, Poljska, Hrvatska (uz dopune) i Austrija.

Piše: V.S.Herceg

"Vuk sit, koza cijela" - mogao bi se rezimirati tekst nacrta zaključaka o kojem će danas raspravljati i glasati na lideri 27 država članica na Europskom vijeću. Kao što se i očekivalo, prema informacijama koje su procurile u medije, Ukrajini i Moldaviji bit će dodijeljen status kandidata za članstvo u EU, a u kontekstu ove europske perspektive spominje se i Gruzija. Ovime će čelnici EU-a prihvatiti preporuku Europske komisije. No, BiH je ponovno "poseban slučaj" ali, čini se, da je europska administracija pronašla kompromis. 

Usvojen slovenski prijedlog uz značajnu dopunu Hrvatske

"Europsko vijeće priznaje europsku perspektivu za Ukrajinu, Republiku Moldaviju i Gruziju. Budućnost tih država i njihovih građana je unutar EU-a. Europsko vijeće je odlučilo dodijeliti status zemlje kandidata Ukrajini i Republici Moldaviji", stoji u nacrtu zaključaka koji su jučer objavili mediji. 

Naime, a kako to potvrđuju izvori iz EU-a, BiH bi se trebao dodijeliti status "uvjetni status", što znači da je u dobroj mjeri uvažena inicijativa Slovenije, ali i intervencija Hrvatske prema kojoj bi BiH dobila status kandidatkinje, ali uz prethodno ispunjenje uvjeta. Podsjetimo da su slovenski prijedlog podržale i Njemačka, Mađarska, Poljska, Hrvatska (uz dopune) i Austrija.

Prema slovenskom prijedlogu, a koji se značajno 'oslanja' na sporazum koji su 12. lipnja u Beuxellesu podržali predstavnici i dužnosnici iz 12 političkih stranaka iz BiH, pod imenom ‘Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu‘, BiH bi trebala usvojiti Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakon o sudovima, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o javnim nabavkama, dok je intervencijom Hrvatske dodan i uvjet "izborne reforme i ograničene ustavne reforme u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa odlukama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH".

Ovi uvjeti su kao dio od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije koje bh političari godinama nisu u stanju ispuniti.

No, ono što je zanimljivo za spomenuti je politički sporazum s kojim su se usuglasili bh predstavnici stranaka, izuzev predsjednika HDZ-a BiH koji nije želio na taj sastanak doći zbog Željka Komšića te je uvrijeđeno ostao u jednom od briselskih hotela. Naime, uz intervenciju Hrvatske on je djelomično izmijenjen, a što je opet djelimično na tragu naknadne Čovićeve pameti i njegovog uvjeta kako će se složiti ali "uz uvjet".

U istom se navodi i provedba reformi nakon provedenih izbora, a sada je to djelimično izmijenjeno te se navodi "usvajanje reformskih zakona nalaže se šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim razinama", čime se želi poručiti da su bile kakve bokade formiranja vlasti nakon izbora neprihvatljive.

„Ukoliko BiH ne dobije kandidatski status, sporazum iz Bruxellesa više ne vrijedi“, rekao je to srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, a njegove riječi, s obzirom na njegove političke stavove, zasigurno su samo dodatno otežale.

BiH bez napretka

Slično kao što je to prije nekoliko dana kazao šef izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler, kada je govorio o nedovoljnom napretku BiH i kako nakon apliciranja učinjeno vrlo malo, Europska komisija bila je puno određenija, ali i opreznija prema ostalim državama koje čekaju ispred vrata EU-a, a koje su na reformama uradile puno više od BiH.

Ali, znakovita je izjava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen za austrijski list Wiener Zeitung.

„Gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana su više napredovale u odnosu na Ukrajinu. Zaista se nadam da možemo iznaći rješenje i održati obećanje i započeti pregovore. Bosna i Hercegovina, na primjer, može odmah započeti pristupne pregovore ako se ispuni 14 glavnih točaka. Bilo je puno napretka tamo, trebali bismo to priznati”, istaknula je Von der Leyen, koja također spominje za BiH „misterioznih“ 14 točaka.

Činjenica je da BiH za više od šest godina nije ispunila 14 prioriteta za stjecanje statusa kandidata, a ukoliko bi Vijeće ipak dalo zeleno svjetlo za BiH, to bi značilo besmislenost ispunjenja uvjeta za ostale države koje još uvijek čekaju pred vratima EU-a. Ukrajina i Moldavija dobile su su status samo tri mjeseca nakon predaje aplikacije.

"Europsko vijeće pozdravlja politički dogovor lidera BiH postignut 12. lipnja 2022. u Bruxellesu, koji je potreban za stabilnost i potpuno funkcioniranje zemlje kako bi se odgovorilo na težnje njenih građana političke lidere u BiH poziva na brzo ispunjavanje obveza iz sporazuma i finaliziraju ustavne i izborne reformu, što bi zemlji omogućilo odlučni napredak na europskom putu, u skladu s prioritetima koje je postavila Europska komisija u svom mišljenju kako bi dobila status kandidata”, stoji u prijedlogu zaključaka koje su na stolu 27 lidera EU-a.

Ipak, iako se u ovom dokumentu spominje "nedvosmislena privrženost perspektivi članastva zemalja regije", idalje je pitanje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a čiji lideri će danas nazočiti ovom summitu. Ove države ispunile su sve postavljene uvjete te se Europska unija, dok od druhih traži dosljednost, poigrava s vlastitom (ne)dosljednošću.

Vučić, Rama i Kovačevski danas u Bruxellesu

Lideri 'Otvorenog Balkana', srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, sudjelovati će na summitu EU – Zapadni Balkan sutra u Bruxellesu.

"Prisustvovati ćemo sastanku Europskog Vijeća. Neće tu biti puno toga za čuti od ns, ali tražit ćemo da nas saslušaju u svezi s idejom Nove europske političke zajednice koju podržavamo, u svezi s Otvorenim Balkanom koji unaprjeđuje duh Europe. Previše je rano za optimizam i kratko da izmijenimo dio sutrašnjeg govora u kojem se kritizira Bugarska kao država koja je kidnapirala dvije NATO članice u vrijeme dok se odigrava rat na granici Europe", naveo je Rama jučer na svom Twitter profilu.

Podsjetimo da Albanija i Sjeverna Makedonija zajedno su u procesu eurointegracija i članice su NATO-a te tek trebaju otvoriti pristupne pregovore s EU, ali ih blokira bugarski veto zbog spora oko jezika i nesuglasica oko povijesnih događanja sa Severnom Makedonijom.

Iz Ureda predsjednika Srbije navedeno je da su nakon konsultacija sa saradnicima i članovima vlada, lideri tri zemlje donijeli odluku o zajedničkom odlasku na summit, pri čemu su usuglašeni i principi koji će predstavljati glavnu okosnicu razgovora s brojnim dužnosnicima Europske unije.

"Odluka o učešću i zajedničkom pristupu na summitu u Bruxellesu predstavlja još jedan korak u borbi za napredak naših zemalja, ali i jasan signal da i pored brojnih zapreka, nastavljamo davati konstruktivan doprinos na putu ka eurointegracijama. Lideri tri zemlje svjesni su da teme o kojima će razgovarati na summitu neće biti lake, ali će naše učešće još jednom pokazati i potvrditi posvećenost europskom putu Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije", priopćeno je iz Ureda Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Potvrđujući odlazak u Bruxelles, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, napisao je: "Odlučili smo da pred prijateljskim zemljama, koje su posvećene ekonomskom i političkom napretku regije i koje su posvećene brzim i odlučnim europskim integracionim procesima, ponovimo svoju posvećenost europskom putu širom Zapadnog Balkana. Ako se ne osigura napredak procesa europskih integracija, to će biti ozbiljan problem i udar na kredibilitet EU na Balkanu".