Piše: Dragan Bradvica

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u razdoblju siječanj-lipanj 2022. godine iznosio je 23,2 milijarde maraka i povećan je za 41,1 posto, odnosno 6,8 milijardi maraka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Kada je u pitanju izvoz on je iznosio 9,3 milijarde maraka i veći je za 39,17 posto, dok je vrijednost uvezene robe bila 13,9 milijardi maraka, što je više za 42,4 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2021. godine. Dakle, naša zemlja i dalje je u debelom deficiti - 4,6 milijardi maraka.

- Početkom 2022. dočekala nas je globalna kriza manifestirana kroz poremećaj lanaca u nabavci kroz povećane cijene energenata. Promatrano po mjesecima, siječanj i veljača bili su stabilni, ali kada je počela ukrajinska kriza krajem veljače, to se automatski odrazilo na privredu u ožujku kada smo zabilježili veliki uvoz roba u BiH. Lanac dobave se tada poremetio, ali se dosad na neki način stabilizirao, međutim cijene po kojima se trguje su ostale znatno visoke što se odrazilo na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

EU uvjerljivo najznačajniji partner

Ističe kako se u vrijednosnom smislu sa oko 40 posto bilježi rast i uvoza i izvoza. Pri tome se, kako je naglasio, ne radi o količinskom, niti robnom povećanju uvoza i izvoza u značajnoj mjeri, nego je riječ o povećanju cijena.

Ukoliko stvari gledamo konkretnije po proizvodima, najviše smo izvezli električne energije i aluminija, a uvezli naftnih ulja i aluminija.

BiH u razmjeni sa EU sudjeluje sa 72,7 posto izvoza i 64,4 posto uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM (više za 37,22 posto u odnosu na 2021.). Uvoz iz EU je iznosio devet milijardi maraka (veći je za 36,14 posto u odnosu na 2021.).

Zamjenik glavnog tajnika Vanjskotrgovinske komore BiH Momčilo Komljenovićrekao je da je najznačajniji partner BiH po obimu razmjene iz EU Hrvatska, u koju je u šest mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,3 milijarde maraka, dok je uvoz iznosio 2,4 milijarde maraka.

Prema njegovim riječima, najveći rast je ostvaren u izvozu električne energije, oko 210,8 milijuna maraka, tkanine u vrijednosti oko 109,3 milijuna maraka, te hula-hop čarape 61,6 milijuna maraka, dok se najviše uvozilo naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala oko 846,4 milijunamaraka, šećer od šećerne trske ili šećerne repe oko 59,4 milijuna maraka, te hula-hop čarape 49,7 milijuna maraka.

Zemlje CEFTA-e

Nakon EU, Komljenović je rekao da su zemlje CEFTA-e drugi najznačajniji partner u robnoj razmjeni, koje sudjeluju sa 19 posto izvoza i 15,8 posto ukupnog uvoza.

On je naveo da je na tržište CEFTA-e za šest mjeseci iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,76 milijardi maraka i u odnosu na isto razdoblje prošle godine veći je za 61,23 posto, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 2,2 milijardi maraka, što je za 37,62 posto više u odnosu na prvo polugodište lani.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regije je Srbija, na čije tržište je izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,29 milijardi maraka što je za 43,02 posto više u odnosu na prvo polugodište lani, dok je uvezeno robe u vrijednosti oko dvije milijarde maraka, što je za više za 28,78 posto.

BiH je u Srbiju najviše izvozila električnu energiju i to u vrijednosti od oko 307,14 milijuna maraka, koks ili polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja oko 246,68 milijuna maraka, dok su se najviše uvozila naftna ulja i ulja dobivena iz bitumenskih minerala oko 322 milijuna maraka, te toplo valjani pljosnati proizvodi od željeza oko 64,37 milijuna maraka.

Kada je riječ o ostalim tržištima, Komljenović je rekao da su po obimu razmjene, najznačajniji partneri Turska i Kina, te dodao da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Turskom iznosio je 916 milijuna maraka od čega je uvoz 750 milijuna maraka, a sa Kinom ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene iznosio je oko 405 milijuna maraka od čega je uvoz 379 milijuna maraka.