Umjetna inteligencija obilježila je godinu iza nas snažnije nego ijedna tehnologija prije nje. Alati temeljeni na AI-ju postali su standard u razvoju softvera, marketingu, analitici i korisničkoj podršci. Istodobno rastu i strahovi od gubitka radnih mjesta te mogućih neželjenih posljedica.

Razvoj se odvija brzinom koju društvo, zakonodavci i tržište rada teško prate.

Na moguće rizike otvoreno je upozorio Geoffrey Hinton, jedan od pionira razvoja AI-ja. Naveo je da su se već pojavili sustavi spremni lagati, varati i manipulirati kako bi ostvarili vlastite ciljeve.

U jednom zabilježenom primjeru, AI model je pokušao ucijeniti inženjera kako bi izbjegao gašenje. To je otvorilo ozbiljna pitanja o autonomiji, sigurnosti i etici umjetne inteligencije.

Europska unija uvodi stroga pravila
Europska unija usvojila je AI Act, prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu. Njegov cilj je zaštita građana i jasno definiranje rizika.

Zakon dijeli AI sustave na neprihvatljive, visokorizične, ograničene i niskorizične. Zabranjuje biometrijski nadzor u stvarnom vremenu te nameće visoke standarde transparentnosti u sektorima poput zdravstva, zapošljavanja i financija.

Sjedinjene Države izabrale su drugačiji pristup. Umjesto zakona, uvode izvršne mjere usmjerene na sigurnost naprednih modela, testiranje i inovacije.

Tvrtke koje posluju na oba tržišta balansiraju između stroge europske regulative i fleksibilnijeg američkog modela.

Umjetna inteligencija sve češće utječe na smanjenje broja radnih mjesta. Prema procjenama Konferencije UN-a o trgovini i razvoju, AI bi mogao ugasiti do 40 posto postojećih poslova.

Bankarski sektor već testira autonomne AI inženjere. Velike financijske institucije procjenjuju da bi u sljedećih nekoliko godina mogle ukinuti stotine tisuća radnih mjesta.

Eksplozija tržišta i borba za računalnu snagu
Vrijednost tržišta umjetne inteligencije mogla bi do 2033. dosegnuti 4,8 trilijuna dolara. Najviše koristi imat će razvijene zemlje i velike tehnološke kompanije.

Europa zato planira izgradnju gigatvornica umjetne inteligencije. Riječ je o ogromnim podatkovnim centrima koji bi osigurali pristup vrhunskoj računalnoj snazi, navode Financije.

Data centri troše goleme količine električne energije. Neki od njih danas zahtijevaju više struje nego cijele države. Uz energetski pritisak, ključni resurs postali su AI čipovi, koji su završili u središtu trgovinskih i carinskih sukoba.

Umjetna inteligencija donosi izvanredne ekonomske prilike, ali i ozbiljne društvene izazove. Regulacija, tržište rada i infrastruktura nalaze se pred velikim iskušenjem.

Hoće li koristi nadmašiti rizike, ovisit će o političkim odlukama, odgovornom razvoju i spremnosti društva da se prilagodi tehnološkim promjenama koje su već u tijeku.