Čelnici Ustavnoga suda BiH, predsjednik Mato Tadić i dopredsjednici Ustavnog suda BiH Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, održali su u utorak tiskovnu konferenciju na kojoj su predočili Izvješće o radu te pravosudne institucije za proteklu  godinu. Konferencijom je, pak, dominiralo pitanje reforme domaćeg izbornog zakonodavstva.

-Ustavni sud BiH smatra da je izmjena Izbornog zakona te zemlje isključivo političko pitanje koje trebaju riješiti odgovarajuća tijela vlasti te se ovaj Sud ni na koji način ne miješa u pregovore koji se o tome vode, istaknuo je predsjednik Ustavnog suda BiH Tadić ističući kako je jasno da Ustavni sud nije političko tijelo.

Podsjetio je da je još 2016. donesena presuda po prizivu Bože Ljubića u svezi ustavnost nekih odredaba Izbornog zakona BiH, čime je za taj sud njegov posao završen.

-Odluku smo donijeli 2016. i završili s tim, dok je 2017. godine doneseno rješenje da presuda nije izvršena. Sve drugo nije naša, već je stvar politike, poručio je Tadić komentirajući tako raniju tvrdnju predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da se izbori u BiH ne mogu održati jer nije provedena odluka Ustavnog suda iz 2016. kada je, odlučujući po prizivu Bože Ljubića, Sud proglasio neustavnim i stavio izvan snage odredbe Izbornog zakona BiH kojima je bio definiran način biranja izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Neustavnim je proglašena odredba kojom je bilo utvrđeno da se iz svake županije u Dom naroda FBiH bira barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ako je takav izravno izabran u županijsku skupštinu. Pravorijek Ustavnog suda BiH temeljio se na procjeni da Dom naroda Parlamenta FBiH nije tijelo koje predstavlja interese županija, već konstitutivnih naroda i pripadnika nacionalnih manjina.

Presudom je utvrđena i obveza Parlamenta BiH da Izborni zakon izmijeni na odgovarajući način, što, pak, nije učinjeno. Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH bez konačnog dogovora traju već godinama a posljednji krug okončan je izostankom dogovora sredinom ovog mjeseca, a za što se HDZ BiH i SDA međusobno optužuju.

Prema važećem Izbornom zakonu BiH, Opći izbori se moraju održati svake četiri godine prve nedjelje u listopadu te Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH temeljem toga, unatoč neuspjelim pregovorima, vrši organizacijske pripreme za održavanje izbora narednog listopada. Prema Zakonu, izbore se mora raspisati najkasnije 150 dana uoči njihova održavanja, točnije do 4. svibnja.

Pritisci da se intervenira kada tijela vlasti ne rade svoj posao

Predsjednik Ustavnog suda BiH Tadić upozorio je da je Sud pod stalnim i sve većim pritiscima da svojim odlukama intervenira u situacijama u kojima tijela vlasti ne rade svoj posao.

Podsjetio je na cijeli niz osjetljivih slučajeva, poput pitanja prava na raspolaganje državnom imovinom ili gradnje hidroelektrana na Drini, u što želi investirati Srbija.  

-Ako se ovako nastavi ispast će da Ustavni sud uvodi diktaturu, a to nikome ne treba. Drugi moraju uraditi svoj posao, a Ustavni će sud rješavati ustavne sporove, poručio je, na koncu, Tadić.

O stranim sucima odlučuje Parlament BiH

Predsjednik Ustavnog suda BiH Tadić pojasnio je i da taj Sud nema nadležnost utvrđivati do kada će u njemu ostati strani suci kao i da u Ustavu BiH stoji da, nakon prvih pet godina njihova mandata u BiH, Parlamentarna skupština BiH može donijeti zakon i pitanje njihovog izbora regulirati drugačije.

Takav zakon, podsjetio je, nikada nije donesen. Dodao je da je pitanje međunarodnih sudaca riješeno Ustavom BiH te rekao da ne dijeli mišljenje da Ustavni sud djeluje prema političkim kriterijima, već radi sukladno profesionalnim standardima.

-I mi, kao i ostali građani BiH, slušamo komentare i znamo da netko jest a netko nije zadovoljan, rekao je Tadić na konferenciji odgovarajući na novinarsko pitanje vezanom za opći stav javnosti Republike Srpske o političkom, a ne pravnom djelovanju Ustavnog suda BiH, te o zahtjevima za odlaskom stranih sudaca iz BiH.

Kako je dodao, domaći suci u Ustavnom sudu BiH nemaju nikakav problem u komunikaciji sa stranim kolegama, kao ni registrar niti osoblje Suda, tim prije jer je riječ o stručnjacima koji su bili suci i u Europskom sudu za ljudska prava.

Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman komentirao je da se, kada se postavlja takva pitanja, očito misli na odlučivanje o teškim pravno-političkim pitanjima.

Tadić je, govoreći o djelovanju Ustavnog suda BiH, iznio podatak da je Ustavni sud u proteklih 12 godina riješio 60.239 predmeta te je u 99,1%  tih slučajeva sudjelovalo svih šest domaćih sudaca, dok su u svega 0,9% slučajeva sudjelovali strani suci.

Napomenuo je pri tome da nijedna odluka u toj instituciji ne može biti donesena bez pet glasova, što znači da je za svaku donesenu odluku morao glasovati i Srbin i Bošnjak i Hrvat.