U BiH pravda prespora, ali dostižna. Za prespore sudove nema lijeka

Piše: V.S.Herceg. mostar@dnevni-list.ba

Nakon više od 13 godina, točnije 13 godina i dva mjeseca, na pomolu je okončanje sudskog procesa Dnevnog lista i tadašnjih odgovornih osoba koji, nakon što su uspjeli dokazati kako nije bilo riječ o kleveti, tek sada trebaju dobiti po 500 KM obeštećenja.

I ovaj sudski proces pokazuje da pravda u BiH nije spora već prespora te da nakon toliko godina prebacivanja 'slučaja' od suda do suda, gubi svaki svoj smisao, dok nadležni sudovi, istodobno, nisu dali niti jedan objektivan razlog koji bi pravdao skandaloznu dužinu trajanja ovog sudskog postupka, ali i skrenuo pozornost da to nije iznimka već  ustaljena praksa. Međutim, za odgornost predugog trajanja sudskih postupaka – nema lijeka.

Više od 13 godina od suda do suda...

Ustavni sud BiH 28. rujna ove godine usvojio je priziv mostarskog Dnevnog lista, Nevresa Dedića, Erne Mačkić i Miroslava Rašića te utvrdio povrjedu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e Ustava BiH i članka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda , a u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u izvršnom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Čitluku.

Naime, radi se o tužbi za Klevetu protiv ove tiskovine, novinara i odgovornih osoba, gdje je u sudskom postupku dokazano kako nije nije bilo riječi o kleveti.

-Ustavni sud je naložio predsjedniku Općinskog suda u Čitluku da, u skladu s ovom odlukom, odmah preuzme odgovarajuće mjere za okončanje navedenog postupka te naložio i Vladi HNŽ-a da Dnevnom listu, Nevresu Dediću, Erni Mačkić i Miroslavu Rašiću isplati iznos od po 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obvezu da, nakon isteka ovog roka, plati i zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom, navodi se u Odluci Ustavnog suda.

Također, Ustavni sud je naložio Vladi HNŽ-a i Općinskom sudu u Čitluku da najkasnije za tri mjeseca izvijeste Ustavni sud BiH o poduzetim mjerama u izvršenju ove presude.

Naime, apelanti su putem svojih odvjetnika iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nada Dalipagić, Jelena Dalipagić Crnjac i Goran Crnjac iz Mostara, 7. travnja 2021. podnijeli priziv Ustavnom sudu BiH zbog prekomjerne dužine izvršnog postupka koji su pokrenuli prijedlogom za izvršenje pred Općinskim sudom u Širokom Brijegu.

Priziv Ustavnom sudu BiH uslijedio je nakon što su apelanti 23. studenog 2009. godine podnijeli prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Širokom Brijegu, a isti 14. svibnja 2012. proslijeđen Općinskom sudu u Mostaru za nadležno postupanje, a ovaj je isti 8. lipnja 2021. proslijedio Općinskom sudu u Čitluku na nadležno postupanje. Ukupna dužina postupka je bila 13 godina i dva mjeseca.

'Beskonačni procesi' - ustaljena praksa bh sudova

Međutim, ovdje je i vrlo jasna, a istovremeno i zabrinjavajuća konstacija Ustavnog suda.

-Ustavni sud naglašava da je već u nizu svojih odluka utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku po pitanju sličnom onom koje se postavlja i u navedenom prizivu. Izuzev toga, Ustavni sud je već u nizu svojih odluka utvrdio da je prekomjerna dužina izvršnih postupaka pred sudovima u BiH rezultat sustavnih nedostataka u organiziranju pravosuđa i učinkovitom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti, za što ne postoji ni djelotvoran pravni lijek, podsjeća Ustavni sud na bh pravosudnu realnost.

Posebno je naglašeno kako sud nije uočio bilo kakvu činjenicu ili argument koji bi mogao opravdati sveukupnu dužinu postupka koji je u najvećem dijelu vođen pred Općinskim sudom u Mostaru te da, u ovom slučaju, dužina postupka bila prekomjerna te da nije zadovoljila kriterij 'razumnog roka'.

Pri tome, iako u ovom slučaju za dužinu trajanja postupka nije utvrdio izričitu odgovornost Općinskog suda u Čitluku, pred kojim se predmet nalazi, Ustavni sud smatara svrsishodnim naložiti Općinskom sudu u Čitluku da po hitnom postupku donese odluke u tom predmetu.

Na koncu, zaključak Ustavnog suda je kako je došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku, da je trajanje izvršnog postupka bilo pretjerano dugo, a za što redovni sudovi nisu dali objektivno prihvatljivo opravdanje.