Voditelj Delegacije EU i specijalni predstavnika EU u BiH Luigi Soreca napisao je kolumnu u kojoj se obraća bosanskohercegovačkim vlastima koju prenosimo u cijelosti.

Koncem prošle godine, na Međunarodnoj zračnoj luci Sarajevo, prišao mi je jedan građanin i rekao: "Veleposlaniče Soreca, molim vas nemojte odustati, nastavite se zalagati za europsku budućnost Bosne i Hercegovine!" Ponekad proces pristupanja Europskoj uniji može djelovati tehnokratski ili apstraktno, ali u svojoj suštini europski put je uvijek i prije svega za ljude, usmjeren na unaprjeđenje njihovih života kroz konkretne promjene koje će donijeti veći prosperitet i stabilnost.

Sljedeća važna faza na europskom putu Bosne i Hercegovine jest formalno otvaranje pristupnih pregovora. Kako bi se do nje došlo, ključni koraci su usvajanje Zakona o VSTV-u i Zakona o sudovima te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. S obzirom na to da su nacrti ova dva zakona iz područja pravosuđa trenutačno u zakonodavnoj proceduri, ohrabrujem nadležne institucije da usuglase stavove, osiguraju usklađenost zakona s europskim standardima i usvoje ih što prije.

Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima zadiru u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionirati kao država utemeljena na vladavini prava te je li spremna odlučno napredovati na svom europskom putu. U svojoj suštini, ovi zakoni tiču se povjerenja: povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost te povjerenja Europske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti.

Zašto su ovi zakoni važni
Koristi od usvajanja ovih zakona su konkretne i dalekosežne. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ojačao bi pravnu sigurnost i unaprjeđivao borbu protiv teškog i organiziranog kriminala. Također bi osnažio neovisnost pravosuđa propisujući da odluke Suda Bosne i Hercegovine preispituje neovisno žalbeno tijelo, u skladu s europskim standardima pravičnog suđenja.

Zakon o VSTV-u, s druge strane, od suštinske je važnosti za zaštitu integriteta samog pravosuđa. Trebao bi unaprijediti način imenovanja, ocjenjivanja i stegovne odgovornosti sudaca i tužitelja, ojačati pravila o sukobu interesa te omogućiti učinkovit sustav izvještavanja o imovini i interesima. Ovo nisu kozmetičke izmjene. To su mehanizmi koji štite pravosuđe od neprimjerenog utjecaja i osiguravaju odgovornost prema javnosti.

Zajedno, ta dva zakona čine okosnicu vjerodostojnog, neovisnog i profesionalnog pravosudnog sustava.

Usklađivanje s europskim standardima
Usklađivanje s europskim standardima ponekad se pogrešno shvaća kao puko preuzimanje stranih modela u cijelosti. To nije tako. Usklađivanje znači osigurati da zakoni i institucije poštuju temeljna europska načela: neovisnost i nepristranost pravosuđa, pravnu sigurnost, transparentnost, odgovornost i djelotvorne pravne lijekove.

U praktičnom smislu, to znači zakone koji su u potpunosti usklađeni s preporukama Venecijanske komisije, nalazima Priebeova izvješća, stručnih procjena (peer reviews) i godišnjih izvješća Europske komisije o Bosni i Hercegovini.

Na primjer, usklađivanje zahtijeva kako bi izvješća o imovini i interesima bila sveobuhvatna kako bi imala stvarni značaj te uključivala i bliske srodnike; kako bi postojali djelotvorni pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a; te kako bi se etnička pripadnost postupno ukinula kao čimbenik pri imenovanju sudaca i izboru članova VSTV-a, kako to Venecijanska komisija kontinuirano preporučuje.

Ravnoteža između europskih načela i domaćih rješenja
Europski standardi definiraju što, a ne kako. Bosna i Hercegovina zadržava slobodu odlučiti kako će na najbolji način organizirati svoj pravosudni sustav, pod uvjetom da konačno rješenje bude u skladu s tim standardima.

Uzmimo za primjer pitanje apelacijske nadležnosti. Venecijanska komisija jasno je navela kako nije protivno međunarodnim standardima da po žalbama postupa zasebni odjel istog suda, pod uvjetom da taj odjel ima sva obilježja istinski neovisnog apelacijskog tijela. Postoje nacrti Zakona o sudovima koji predviđaju osnivanje posebnog apelacijskog suda. Druge inicijative predlažu funkcionalno neovisan apelacijski odjel. Za Europsku uniju, ključno je pitanje jesu li neovisnost, nepristranost i povjerenje javnosti osigurani u dovoljnoj mjeri.

Upravo je ta ravnoteža između europskih načela i domaćih rješenja suština usklađivanja.

Rezultati i vjerodostojnost
Ponovljeni zahtjevi za dobivanje mišljenja Venecijanske komisije, više inačica nacrta zakona i dugotrajna kašnjenja u zakonodavnom postupku ukazuju na dublji izazov: potrebu za koherentnim donošenjem odluka, institucionalnom koordinacijom i preuzimanjem odgovornosti. Zemlja koja teži članstvu u Europskoj uniji mora biti sposobna ne samo napisati zakone, nego i o njima se usuglasiti, transparentno ih usvojiti i dosljedno provesti.

Upravo je jedan od razloga zašto naglašavamo važnost što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora s EU-om to što će oni pružiti sveobuhvatan okvir za rješavanje dugogodišnjih institucionalnih slabosti.

Podrška provedbi
Nakon usvajanja ovih zakona, Europska unija spremna je pružiti podršku u njihovoj provedbi, tehničku, financijsku i političku. Nakon odobrenja Reformske agende iz okvira Plana rasta za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina stekla je pravo na značajna ulaganja za svaku dogovorenu i provedenu reformu.

Iznos od 7,26 milijuna eura bit će dostupan kada se uspostavi funkcionalno apelacijsko pravosudno tijelo na državnoj razini, nakon usvajanja i provedbe novog Zakona o sudovima. Iznos od 14,52 milijuna eura bit će dostupan kada se usvoji i primijeni sveobuhvatni Zakon o VSTV-u, koji će, između ostalog, osigurati neovisan disciplinski sustav u pravosuđu, sustav ocjenjivanja rada zasnovan na kvalitativnim kriterijima te imenovanja zasnovana na stručnosti.

Uz podršku kroz Plan rasta, pomoć za provedbu ovih zakona, kao i inače za jačanje vladavine prava, i dalje će biti dostupna kroz inicijative poput EU4Justice i druge programe koji se financiraju iz IPA fondova.

Izbor koji će odrediti budućnost
Na kraju, usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u odredit će kakva država Bosna i Hercegovina želi biti: država u kojoj je pravda neovisna i predvidljiva, a institucije rade u interesu građana. Pristupni pregovori mogu se otvoriti tek kada zakoni budu u potpunosti usklađeni s europskim standardima.

Standardi su jasni. Koristi su neupitne. Nastavit ćemo se zalagati za Bosnu i Hercegovinu i njezinu budućnost u Europskoj uniji. Odgovornost za to, ali i prilika za napredak, u rukama su Bosne i Hercegovine. Ta prilika neće biti na raspolaganju zauvijek. Sljedeći tjedni bit će odlučujući za europski put Bosne i Hercegovine.