Uz najave novog harača na žitelje, naše vlasti povećavaju i javni dug
Piše: Dragan Bradvica
Vlasti u Bosni i Hercegovini već godinama su spremne na sve moguće statističke makinacije i raznorazne porezne politike kako bi stanje u državi predstavile boljim nego ono jeste.
I tako dok se klijentelizam i korupcija više i ne pokušavaju skriti, dok uhljebljivanje 'cvjeta', dok se političari bezobrazno bogate obični puk se statistički uvjerava da im je dobro, iako to oni još ne znaju. Naravno, one koji pokušavaju upozoriti na to stanje se etiketira kao izdajnike, kvazistručnjake, zlonamjerne, rušitelje države itd.
A kako bi stanje moglo uskoro biti još gore svjedoče i najave federalnih vlasti o novoj poreznoj politici, što mnogi tumače da ponovno u proračunima nedostaje novca za omiljene predizborne aktivnosti vlasti – u izbornoj godini umirovljenicima se dijeli pomoć, uhljebljuje se nova vojska 'parijskih poslušnika', rodbine i prijatelja, 'isisavaju' se novci iz javnih kompanija za izborne aktivnosti…
Tome dodate i podizanje nacionalnih tenzija i to je za vladajuće do sada bila formula uspjeha. Kako bi se to moglo raditi udara se novi harač na žitelje koji su ionako među najsiromašnijim u Europi, ali i uz zaduženja. Iako nas vlasti uvjeravaju kako tome nije tako, razina unutarnjeg u vanjskog duga i dalje raste.
Unutarnji i vanjski dug
Posljednje izvješće Ministarstva financija i trezora BiH pokazuje kako je ukupni javni dug u trećem kvartalu ove godine iznosi gotovo 12,7 milijardi maraka. Kako on itekako raste svjedoči i podatak da je javni dug u 2017. bio oko 11 milijardi, iduće godine se penje na 11,1 milijardu, godinu iza toga na 11,2 milijarde itd. Od ovog duga na unutarnjih dug otpada oko 3,3 milijarde maraka, a na vanjski oko 9,4 milijarde maraka.
Ono što je vidljivo iz ove informacije jeste da je Republika Srpska u većem problemu kada je u pitanju zaduženost od Federacije. Naime, u trećem kvartalu ove godine ukupan unutarnji dug RS-a bio je oko 2,1 milijarde maraka, dok je on u FBiH iznosio oko 1,2 milijarde maraka.
Nadalje, ukupan vanjski dug RS-a bio je nešto viši od četiri milijarde maraka, a u FBiH oko 5,2 milijarde maraka. Ono što je važno kazati kako u FBiH živi duplo više ljudi nego je to slučaj u RS-u, a ukupan dug oba entiteta gotovo je jednak. Uz to, dok je unutarnjih dug RS-a čak blago i padao onaj vanjski se poprilično podizao zadnjih godina.
Tako je vanjski dug ovog entiteta u 2017. bio oko 2,9 milijardi maraka, u 2018. 'skače' na oko 3,4 milijarde, u 2019. diže se na oko 3,4 milijarde maraka, u 2020. na oko 3,5 milijarde da bi u trećem kvartalu ove godine iznosio spomenutih viši od četiri milijarde maraka.
S druge pak strane, vanjski dug FBiH je 2019. bio oko 4,6 milijardi maraka da bi već u 2020. 'skočio' na nešto više od pet milijardi maraka, a na kraju trećeg kvartala ove godine bio na spomenutih oko 5,2 milijarde maraka. S duge pak strane, unutarnjih dug je 2018. i 2019. bio na oko milijardu maraka, u 2020. ide na više od 1,1 milijardu a u trećem kvartalu ove godine na već navedenih oko 1,2 milijarde maraka.
Odnos javnog duga BiH i BDP-a
Ipak, prema izvješću se navodi i to da je javni dug 2016. bio 38,87 posto BDP-a, a da je on u trećem kvartalu ove godine na razini oko 34,44 posto BDP-a. Iako to predstavlja pad u odnosu na 2016., posljednje dvije godine to je rast u odnosu na 2019. (30,69 posto). Ministarstvo financija i trezora BiH objavilo je i podatak kako je BDP u trećem kvartalu ove godine iznosio 36,8 milijardi maraka, što je više nego u predpandemijskoj 2019., kada je on bio 36,5 milijardi maraka.
