Projekat za smanjenje rizika i zaštitu od poplava u Bosni i Hercegovini koji je finansirala Evropska unija omogućio je projektovanje infrastrukture i izradu mapa erozije na područjima koja su njome ugrožena, čime će se omogućiti razvoj poljoprivrede, lokalnih zajednica i bolje ekonomske prilike.

Šef sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse, infrastrukturu Delegacije EU u BiH Gilles Rebattet na današnjoj prezentaciji projekta “Izrada mapa erozije i projektovanje infrastrukture za zaštitu od poplava u BiH” u Sarajevu rekao je da erozija tla uzrokuje velike štete u sektoru ekonomije, privrede, poljoprivrede i komunalnih usluga.

Napomenuo je da su erozija i poplave u BiH učestale zbog neplanske izgradnje na obalama rijeka i nepoduzimanja dovoljnog broja mjera u sprječavanju ovih pojava.

- Glavna svrha ovog projekta je izrada planova za sprječavanje erozije i poplava, ali i unaprijeđenje kapaciteta zainteresiranih institucija koji se bave ovim problemom. Uspjeli smo pokriti sveukupan dio teritorije koji je relevantan za ova pitanja u Federaciji BiH, Brčko Distriktu BiH i Republici Srpskoj – rekao je.

Kako kaže, EU je uvela sistem ranog upozoravanja na poplave nakon onih koje su zahvatile područje BiH u 2014. godini.

- Rizici od poplava nikad neće prestati i zato je važno da na vrijeme pripremimo sve procjene rizika od njih kao i planove u situacijama u opasnosti kako bi bili spremni reagovati – zaključio je.

Rukovodilac projekta Armin Hadžialić istakao je da su pored projekata u FBiH i Brčko Distriktu imali još pet velikih projekata u RS-u.

- Imali smo projekte odvodnje Livanjskog, Mokrog i Lijevče polja i regulacije rijeke Bosne u opštinama Vukoslavlje i Modriča u dužini od šest kilometara i u urbanoj zoni opštine Foča od 3,3 kilometra rijeka Drine i Ćehotine – rekao je.

Naglasio je da je cilj prilikom izrade planova detektovati površine koje su sklone eroziji.

Ispred Agencije za vodno područje rijeke Save obratio se Almir Drljača koji je objasnio da je više od 20 posto FBiH u potencijalnoj opasnosti od erozije, te da je njihov sljedeći korak da naprave katastar bujičnih tokova.

EU je za ovaj projekat izdvojila 1,45 miliona eura bespovratnih sredstava.