Veća budžetska transparentnost imperativ za sve nivoe vlasti u BiH
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
U Sarajevu je održan Okrugli stol „Kako do višeg nivoa budžetske transparentnosti?“ na kojem su ponuđene preporuke za veću budžetsku transparetnost institucija i uključivanje organizacija civilnog društva od izrade do izvještavanja o utrošku budžeta.
Tokom panel diskusije kojoj su prisustvovali predstavnici ureda za reviziju, institucija s različitih nivoa vlasti u BiH, poreznih uprava, međunarodnih organizacija i civilnog društva, govorilo se o važnosti budžetske transparentnosti javnih institucija, a predstavljene su i preporuke za njeno unapređenje.
Unaprijediti transparentnost
Sudionici su saglasni da se u pripremi budžeta nadležni organi moraju pridržavati unaprijed utvrđenih rokova, da se utvrde jasna pravila za izvršenje i nadzor nad izvršenjem budžeta kao i za izvještavanje o budžetu.
Naglasili su da institucije javnosti moraju dati na uvid dovoljno informacija o tome kako raspolažu javnim novcem te da sve informacije o budžetu trebaju biti pravovremeno prezentirane.
Sudionici Okruglog stola razgovarali su i o pravnim mehanizmima za sudjelovanje javnosti u donošenju odluka kojim se uređuju budžetski sistemi u Bosni i Hercegovini. Suglasni su da uređeno učešće javnosti u donošenju odluka o budžetu može pomoći institucijama da unaprijede mehanizme za preventivno sprečavanje njegove zloupotrebe i povećanja budžetske transparentnosti.
Na konferenciji je predstavljena ''Analiza budžetskih politika i procesa sa aspekta budžetske transparentnosti u BiH''[U1] i ''Praksa skrivenog zapošljavanja i netransparentnost plata i naknada kao modus operandi organa uprave u BiH''. Dokumente su predstavili autori Marko Martić i Ognjen Đukić iz Centra za istraživanje i studije GEA iz Banja Luke.
Također, u izradi dokumenata su sudjelovali pravni i ekonomski eksperti. Oni su analizirali pitanja budžetske transparetnosti, građanskog upravljanja i odgovornog upravljanja budžetom na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima vlasti, te upravljanje osobnim primanjima i materijanim troškovima zaposlenih u institucijama.
Suradnja civilnog i javnog sektora
U analizi budžetskih politika se nalaze sve relevantne informacije o budžetu, informacije o ulozi javnosti u procesu donošenja odluka o budžetu te odnos vlasti prema upravljanju javnim sredstvima. Ovaj dokument će u svom radu moći koristiti institucije ali i organizacije civilnog društva koje zagovaraju transparentno trošenje budžetskih sredstava.
Martić je rekao da je budžetska transparetnost u BiH na jako niskom nivou.
-Tu postoji snažna potreba za suradnjom civilnog i javnog sektora u svim fazama budžetskog procesa, a posebno u segmentu planiranja i praćenja izvršenja budžeta. Pri tome su procesi provođenja javnih nabavki i u ovom dokumentu evidentirani kao najproblematičniji, naročito iz perspektive transparentnosti i odgovornog upravljanja javnim sredstvima, poručio je Martić.
U drugom dokumentu predstavljena je analiza koja je pokazala netransparetnost i neadekvatno upravljanje osobnim primanjima i materijanim troškovima zaposlenih u institucijama.
Skriveno zapošljavanje
Đukić je u svom izlaganju istaknuo praksu „skrivenog zapošljavanja“ koja je prisutna u cijeloj BiH. Radi se o ugovorima fiktivnog karaktera kao što su ugovori o djelu i ugovori o privremenim poslovima koje financijski revizori u izvještajima godima navode kao primjere kršenja zakona.
Naime, zastupljenost plaća i naknada u potrošnji javnog novca obuhvata veliki dio u budžetima. Učešće plaća i naknada u ukupnoj budžetskoj potrošnji javnog sektora u 2020. godini je iznosila 22,6 % u Federaciji BiH a u Republici Srpskoj 35,3%.
-Sklapanja ugovora o djelu i ugovora o privremenim poslovima s licima za sistematizirane pozicije, što je suprotno zakonu, se ponavljaju iz godine i godinu u mnogim organima uprave, rekao je Đukić.
Događaj koji se održao u Sarajevu je organizirao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) s partnerskim organizacijama Futura iz Mostara i Centar za istraživanja i studije – GEA iz Banja Luke uu okviru projekta ‘’Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta’’ kojeg financira Europska unija, The Balkan Trust for Democracy i German Marshall Fund.
Cilj projekta je da doprinese borbi protiv korupcije kroz podizanje nivoa fiskalne i budžetske transparentnosti aktivnim uključivanjem civilnog društva.