Svakim danom svjedočimo poskupljenjima i sve lošijem standardu života u zemlji, a plaće i mirovine ostaju minimalne, bez nekih vidljivih naznaka da će se situacija poboljšati. 

Kada treba obnoviti vozni park ili povećati vlastite plaće i uživati privilegije, bh. političari, prema ustaljenoj praksi, ne štede, njihovi apetiti rastu, dok se s druge strane, građani suočavaju samo s rastom troškova života, kontinuiranim poskupljenjima i stežu kaiš od prvog do prvog.

Građani kažu, najteže je umirovljenicima, oni ne žive nego preživljavaju. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom je 20,09 posto, pa je većina bh. građana u dilemi, platiti račune ili kupiti hranu. Da teško pokrivaju troškove sa svojim primanjima kažu i građani.

Ni socijalne karte

Pedeset tri javne kuhinje širom BiH hrane gotovo 18.000 ljudi. U Bijeljini, mogućnost toplog obroka koristi 297 korisnika. U Mostaru zadnjih godinu sve je veći broj korisnika koji traže podršku Crvenog križa. Nije drugačije ni u ostalim bh. gradovima.

- Potroši se 50 tisuća vekni, na godinu dana, osam tona krumpira, šest tona kupusa, tonu i pol graha, tri tone tjestenine, tonu i pol ulja i ostalih svih proizvoda, kaže Mitar Škorić, rukovodilac Narodne kuhinje u Bijeljini

Točan broj siromašnih u BiH je nepoznanica. Agencija za statistiku BiH je mjerila siromaštvo 2015. Prosjek Europske unije je tada bio 24 posto.

- Statistika je uvijek bila točan zbir netočnih podataka. Generalno vidimo na svakom uglu ljude koje žive daleko lošije nego što bi nam to statistika trebala predočiti i što bi nam statistika prikazala. Definitivno građani BiH su siromašniji od prosjeka Europske unije, mišljenja je predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne Admir Arnautović.

Ekonomski analitičar Ivan Gavran navodi kako u Europskoj uniji imamo daleko bolju mrežu podrške.

- U smislu neke socijalno ugrožene kategorije dobivaju određenu pomoć s obzirom na različite druge načine kako se troškovi života mogu smanjiti. U BiH toga nema. Mi čak nemamo ni socijalne karte, dodaje.

Mnogo siromašnih

Siromaštvo u Bosni i Hercegovini zahtijeva sistemski pristup i dugoročne promjene, napominju stručnjaci, a ne privremene mjere. Jedna od takvih mjera je upravo jednokratna pomoć umirovljenicima u Federaciji BiH. 

Riječ je o iznosu od 50 ili 100 KM. Iako je isplata počela, iznos je nedovoljan i za nekoliko obroka potrošen, kolokvijalno kazano, još jučer.

Mapiranje stanja u javnim kuhinjama u BiH pokazalo je da se nakon pandemije broj korisnika povećao. Bilježi se stalan trend rasta. Anketa je pokazala da se 12% ispitanika izjasnilo da su u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, jedna trećina kaže kako neće više imati siguran obrok, dok je njih čak 80 posto izloženo riziku od nedostatka hrane. 

Iako je anketni uzorak mali, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem ili povremeno nemaju što jesti ili strepe od nedostatka hrane. Većina korisnika su ranjive grupe stanovništva – umirovljenici, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske populacije, migranti…

Poznavateljima neprilika u BiH ovo nije iznenađenje jer pogledavši samo, primjerice, podatke Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje, skoro 400 tisuća umirovljenika prima mirovinu od samo 538 KM, nešto više od 250 eura, dok njih skoro 5.000 prima nevjerojatno niskih 347 KM.

S. Ž.