Govoreći u povodu šestomjesečnog predsjedavanja Švedske Vijećem EU-a o tome što će biti politika Švedske prema regiji Zapadnog Balkana i posebno BiH nakon što je ona dobila status kandidata za članstvo u EU, veleposlanica te zemlje u BiH Johanna Strömquist je podsjetila da je već tijekom samita EU i Zapadnog Balkana, održanog u Tirani u prosincu, poruka EU-a bila jasna, a ta je da je u potpunosti posvećena tome da Zapadni Balkan postane dio europske obitelji.

Integracija Zapadnog Balkana

Švedsko predsjedavanje će raditi na jedinstvu EU, dodaje Strömquist, te će dati doprinos aktivnom procesu integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU i nastaviti kontinuirano podržavati te zemlje u procesima provedbe reformi.

Istaknula je da na tom putu nema prečica te će integracija ovisti o individualnom napretku svake od zemalja.

U slučaju BiH, to znači da značajan napredak mora biti ostvaren na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta prije no što pregovori mogu uopće početi, napomenula je uz ocjenu da većina od 14 ključnih prioriteta mogu biti ispunjeni brzo budu li oni i prioritet u radu novih vlasti, zbog čega se nada da će kandidatski status donijeti pozitivnu energiju i da biti ostvaren stvarni napredak u naredne četiri godine.

Usklađivanje sa EU

-Drugo bitno pitanje je osigurati da se cijela regija uskladi sa zajedničkom sigurnosnom i vanjskom politikom EU-a, što je bitan dio procesa pristupanja EU, poručuje Strömquist koja smatra da su i četiri prioriteta švedskog predsjedavanja također važna zbog veza među zemljama regije i EU-e te je namjera u tim oblastima raditi zajedno unutar Europe.

To su zelena tranzicija, ekonomski razvoj, vladavina prava i posebno sigurnost. Strömquist smatra da je dodjelom kandidatskog statusa BiH, Unija dala jasan signal da je lopta sada na bh. strani terena i da ova godina ima potencijal biti godina u kojoj će konačno doći do pozitivnih promjena.

Brz proces formiranja državnevlasti je obećavajući znak, drži veleposlanica, kao i izjave brojnih dužnosnika vladajuće koalicije, koji su istaknuli namjeru da eurointegracije budu na vrhu liste njihovih prioriteta, što bi trebalo biti pretočeno u konkretne korake.

-Ovo je prilika za novoformiranu vlast da ispuni nužne i zakašnjele reforme sukladno dogovoru potpisanom 12. lipnja 2022. i s 14 ključnih EU prioriteta za BiH. Reforme su fokusirane na jačanje funkcionalnosti institucija, vladavinu prava, ljudska prava i reformu javne uprave, zaključuje Strömquist.