Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da je jedan od glavnih razloga odaska bh. građana u Siriju bila navodna pomoć muslimanima koji su u potrebi, obveza da se bore u  'svetom ratu' ili su, naprosto, bili zavedeni pričama. Kržalić je do navedenog zaključka došao temeljem studije “Putnici u Siriju: Kriminološka i sigurnosna analiza s posebnim osvrtom na povratnike sa sirijskog ratišta“, a koja je rezultat istraživanja u okviru projekta “Definiranje faktora i procesa koji vode do radikalizacije, ekstremizma i terorizma u BiH - DeFRET”. Tim je povodom on pojasnio u razgovoru za Fenu istakao da se metodološko istraživanje temelji na primarnim podacima i da su do informacija dolazili u izravnim razgovorima s 11 povratnika iz Sirije i članovima devet obitelji čiji su očevi ili braća bili ili su još u Siriji.

Nadalje, radili su i s fokus-grupama u lokanim zajednicama: Maglaj, Tuzla, Sarajevo, Zenica i Cazin te objavili anketu javnog mnijenja obavljenu u četiri županije u kojima se, kako je  utvrđeno, bilježi najveći broj odlazaka na strana ratišta, a to su Sarajevska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska i Unsko-sanska županija. 

Sugovornik Fene ističe da su kroz izravne razgovore s povratnicima pokušali testirati određene teze koje su plasirane u medijima ili istraživanjima te pojašnjava da su ispitanici trebali odgovoriti na pitanje jesu li glavni razlog njihova odlaska u Siriju ratna zbivanja tijekom agresije na BiH, mudžahedini, prijateljske ili rodbinske veze te hidžra kao poziv. Iako nijedan od ispitanika nije dao isti odgovor, došlo se do podatka da rat i ratna zbivanja u BiH ni kod jednog povratnika nije prepoznat kao motiv odlaska u Siriju, kao što nisu ni povezanost s mudžahedinima ni hidžra. Kržalić je prenio da su se ispitanici nadali da će im se imovinsko stanje popraviti te je pet od njih devet smatralo da im poboljšanje imovinskog stanja nije imalo utjecaj na njihovu odluku.

Značaj definiranja profila povratnika

Ukazao je i na značaj definiranja profila povratnika, ističući da većina dolazi iz obitelji bez primanja, da nisu skloni kriminalnom ponašanju, da protiv većine nije vođena istraga ili podignuta optužnica prije odlaska u Siriju te da nisu bili zaposleni. Nadalje, članovi njihovih obitelji naveli su da ih je većina bila religiozna i prije odlaska u Siriju, posvećena selefijskoj formi prakticiranja islama. Dodao je da su utvrdili da su prijatelji i internet dva vodeća faktora koji su doprinijela najvećoj uspostavi komunikacije između povratnika i odlaska u Siriju. “Ne smatraju se kao prijetnja po zajednicu u BiH niti ih se građani boje. Većina ih ima negativno iskustvo iz Sirije, poznaju rad na računaru, gaje osjećaj pripadnosti zajednici i imaju pozitivno mišljenje o nemuslimanima“, jedan je od zaključaka koje je prenio Kržalić. Istakao je da je većina povratnika prepoznala da im je potreban posao kako bi se integrirali u društvo te da su spremni sudjelovati u programima prekvalifikacije ili edukacije. Sugovornik Fene osobito ukazuje na žurnu potrebu rješavanja problema u svezi nemogućnosti upisa djece povratnika u knjigu rođenih.

Projekt izrade studije je financirala EU posredstvom Međunarodnog centra izvrsnosti za borbu protiv nasilnog ekstremizma - Hedayah, a zajednički su ga proveli Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i Udruženje Nova sigurnosna inicijativa.