Velika vojna akcija Rusije na Ukrajinu mogla bi početi od sada svaki dan
Visoki američki dužnosnici rekli su u nedjelju da ne mogu potvrditi podatak američke obavještajne službe da Rusija planira u srijedu napasti Ukrajinu, ali se mogu truditi da spriječe "iznenadni" napad tako što će podijeliti sve što znaju o ruskim planovima.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan ponovio je da ruska invazija može početi bilo koji dan, a predsjednik Joe Biden rekao je da će podržati Ukrajinu nakon svake invazije i da će braniti teritorij NATO-a.
"Ne može savršeno predvidjeti koji dan, ali već neko vrijeme govorimo da invazija može početi - velika vojna akcija Rusije na Ukrajinu mogla bi početi od sada svaki dan. To znači i sljedeći tjedan prije završetka Olimpijskih igara", odgovorio je Sullivan za CNN na pitanje može li potvrditi da je srijeda dan napada.
"Branit ćemo svaki pedalj NATO-ova teritorija, svaki pedalj teritorija prema Članku 5 (Sjevernoatlantskog ugovora) i mislim a će Rusija potpuno razumjeti tu poruku", rekao je Sullivan u zasebnom intervjuu za CBS.
Ukrajina nije članica saveza NATO i stoga ne potpada pod Članak 5.
I glasnogovornik Pentagona John Kirby odbio je u nedjelju potvrditi obavještajni podatak da Rusija planira napad u srijedu.
"Ne mogu potvrditi ta izvješća", rekao je Kirby za "Fox News Sunday" te je i on ustvrdio da ruska vojna akcija može početi bilo koji dan.
"Ponavljam, takve procjene dolaze iz raznih izvora. Ne samo iz obavještajnih, već i onih koje vidimo na terenu", rekao je Kirby.
Komentari su dani u vrijeme snažne diplomatske ofenzive i pokušaja da se razriješi kriza između Zapada i Rusije. Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u subotu, a u nedjelju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim,
I Sullivan i Kirby ponovno su pozvali Amerikance da napuste Ukrajinu.
Washington danima upozorava da se boji "iminentne" invazije, da je više od 100.000 ruskih vojnika blizu ukrajinske granice, a Rusija je počela vojne manevre u Crnome moru i Bjelorusiji, de facto okružujući zemlju.
Moskva, koja je 2014. anektirala Krim, odbacuje navode da planira rat i optužuje Zapad za histeriju, a deeskalaciju uvjetuje nizom zahtjeva, posebice jamstvom da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a. No taj uvjet zapadnjaci smatraju neprihvatljivim.
U nekoliko pregovaračkih rundi obavljenih u proteklih nekoliko dana nije postignut napredak prema rješenju krize, koju Zapadnjaci opisuju kao jednu od najopasnijih od kraja Hladnog rata prije tri desetljeća.