EUROPSKI čelnici ovog su tjedna objavili kako se 26 zemalja obvezalo na formiranje poslijeratnih snaga za podršku Ukrajini, dok se konkretan doprinos Sjedinjenih Američkih Država još uvijek razmatra. Međutim, jedan vojni stručnjak i veteran NATO-a već je uputio oštre kritike na predložena sigurnosna jamstva, upozoravajući da plan možda neće biti dovoljan za sprječavanje novog sukoba, piše Kyiv Post.

Umirovljeni pukovnik američke vojske Richard Williams, bivši zamjenik direktora u NATO-ovoj diviziji za obrambena ulaganja, izjavio je za Kyiv Post kako sigurnosnim jamstvima Europske komisije "nedostaje snaga odvraćanja potrebna za sprječavanje novog sukoba u Ukrajini".

Iako je priznao ključne elemente plana - koji uključuju snažne ukrajinske stalne snage, moćne multinacionalne snage uz potporu SAD-a, pojačana europska obrambena ulaganja do 2030. i punu predanost okončanju krvoprolića - Williams tvrdi da to nije dovoljno.

Prema njegovim riječima, sigurnosna jamstva koja čuvaju mir "moraju također uključivati jasnu žicu za spoticanje koju ruske snage ne smiju prijeći, a koja bi izazvala obnovljeni sukob". Pojasnio je kako bi ta "virtualna žica za spoticanje", postavljena duž demilitarizirane zone i nadzirana senzorima, bila ključna za pokretanje kolektivnog odgovora, sličnog obvezi iz članka 5. NATO-a, s ciljem uspostave mira.

Nejasnoće i visoke ambicije
Williams je također istaknuo da europski prijedlog ne preporučuje prekid vatre, ne postavlja jasne rokove za odluke niti predlaže daljnje sankcije, što bi, kako kaže, moglo ugroziti pravovremeni završetak neprijateljstava. 

 
Analitičari iz washingtonskog think-tanka Atlantic Council ponudili su svoje procjene o europskom planu. John Herbst, bivši američki veleposlanik u Ukrajini, potvrdio je da će se snage rasporediti tek nakon uspostave prekida vatre, dodajući da je Francuska već javno izrazila spremnost za slanje trupa.

Međutim, mnogi detalji ostaju nejasni. Jörn Fleck, viši direktor u Europe Centru, naglasio je da nedostatak specifičnosti o broju vojnika, njihovim kapacitetima ili točnim jamstvima ostavlja prostor za dvosmislenost. Izrazio je i sumnju da bi svaka članica "Koalicije voljnih" na kraju doista poslala vojsku, ističući da se Njemačka posebno "suzdržava" po pitanju razine svog angažmana.

Fleck smatra da je za Ukrajinu široka obveza pozitivan signal, no s obzirom na to da rat još traje, prioritet za Europu ostaje "pružanje Ukrajini adekvatnih sposobnosti za obranu" i slanje poruke jedinstva Moskvi. Léonie Allard, gostujuća suradnica iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, zaključila je da je konačni cilj europskih čelnika osigurati "stratešku pobjedu za Ukrajinu integriranu u zapadni sigurnosni poredak". prenosi Index.