MOSTAR, (FENA) - Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Radovan Višković izjavio je nakon održanog zajedničkog sastanka predstavnika političkih stranaka koalicije na razini BiH u Mostaru da odluke Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) ometaju napredak zemlje prema europskim integracijama, ističući da je neophodno da domaće institucije preuzmu odgovornost za donošenje zakonskih rješenja.
- Prvo pitanje koje smo mi predstavili na današnjem sastanku, a koje nije bilo dio dnevnog reda, su odluke, odnosno nametanje odluka OHR-a, i hoću ponoviti da više nemam nikakvu dilemu da, kad god partneri koji sada čine aktualnu vlast na nivou BiH pokažu želju i namjeru da se o otvorenim pitanjima dogovaraju, prije svega o pitanjima vezanim za europske integracije, uvijek se nađe netko da to kvari. Ne vidim ni jedan razlog da se netko upliće i donosi odluke kada to mogu donijeti institucije ove zemlje i zato govorim da je to na neki način postalo praksa. Čak mislim da je to smišljeno protiv BiH pa onda u nekom trenutku smatram je li nekome u interesu da se BiH ubrzano kreće na europskom putu ili želi da se i dalje bavimo sami sobom, a da netko ovdje ima posla kako bi bio protektor ili kako bi uživao u tom svom poslu - kazao je Višković.

Iz tog razloga, kako kaže, predložili su zaključak koji bi osigurao da se zakonska rješenja ne mogu nametati, ali taj prijedlog nije bio prihvaćen od strane stranaka Trojke.

- Tražili smo da od trenutka kada BiH dobije pregovarački status ili datum za pregovore nitko više ne može nametati bilo kakva zakonska rješenja osim institucija koje su predviđene Ustavom. To je nešto što mi smatramo potvrdom i ustavnosti i legalnosti i suvereniteta jedne države. Nažalost, takav zaključak nije bio prihvatljiv od stranaka Trojke. Taj bi zaključak na kraju bio implementiran i usvojen od strane Parlamentarne skupštine BiH. Hoće li datum za pregovore biti za godinu, tri ili pet, ne znamo, ali kad se dogodi onda bi institucije morale donositi zakone, a ne da ih bilo tko nameće - kazao je Višković.

Što se tiče Zakona o zaštiti osobnih podataka kazao je kako je 98 posto usuglašenih stvari.

- Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske ima određene dileme na određene članove zakona, radi se o dva ili tri člana zakona i predložili smo i usuglasili se da se održi još jedan krug konzultacija u narednih dan ili dva, kako bi to pitanje moglo što prije doći na Vijeće ministara i da kao takvo bude prihvaćeno - kazao je Višković.

Vezano za Plan rasta, Višković je naveo kako je Europska komisija donijela novi prijedlog tri neusuglašene mjere.

- Te mjere ostale su neusuglašene prije svega zahvaljujući premijerima određenih kantona u Federaciji koji dolaze iz reda SDA, a koji su u radnom tijelu glasali protiv i onemogućili BiH da još u lipnju ili srpnju uđe u program, kao što su radile i ostale zemlje zapadnog Balkana. Sad je to malo modificirano, pogotovo kod državne pomoći čak je i lakša formulacija nego je bila. Sad se uopće ne referira na entitetsko, nego se samo traži da bude stručno i neutralno, ali kod Ustavnog suda BiH postoje napisana neka tri koraka, a iz njih proizlaze i određene aktivnosti koje je potrebno provesti, pa je u prvom koraku rečeno kako do srpnja 2025. godine trebalo popuniti sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH, a ono što mi prigovaramo i što ćemo zajedno s predstavnicima EU-a pokušati riješiti je "mapa puta", koja se navodi vezano za rješavanja statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH. Mi ne prihvaćamo takvu formulaciju, želimo da jasno i glasno piše da treba donijeti novi zakon o Ustavnom sudu po kome će biti riješeno to pitanje, kakve mape, kakve priče - kazao je Višković.

Dodaje kako je predložio da i popuna mjesta i Zakon o Ustavnom sudu budu vezani i da idu usporedno do prosinca 2025. godine.

- Mislim da tu imamo suglasnost od HDZ-a, a ostalo je da Trojka još vidi kako može utjecati na ljude koji sjede u komisiji koja donosi takvu odluku, a znate da tamo sjede i predstavnici kantona, pa ćemo vidjeti. Predsjedavajuća Vijeća ministara kazala je da će ubrzo zakazati sastanak komisije da se vidi imamo li tu konsenzus ili ga ponovno nemamo. Tu usporedno ide i implementacija oduka Ustavnog suda tamo negdje do kraja 2026. godine, gdje se traži da 70 posto odluka Ustavnog suda budu implementirane unutar Bosne i Hercegovine - istaknuo je Višković.

O pitanju glavnog pregovarača BiH s Europskom unijom, Višković je naveo kako je donesena odluka o "formiranju ureda" za ovu poziciju, ali da ime glavnog pregovarača nije usuglašeno.

- Danas je na stolu bila samo odluka kojom se definira imenovanje pregovarača i ona je prihvatljiva za sve. Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović danas nije mogla biti na sastanku, ali sam razgovarao s njom i kazali smo da bi do implementiranja ove odluke o glavnom pregovaraču i njegovim zamjenicima trebalo donijeti i odluke o pregovaračkoj strukturi, ali to nije ništa epohalno - kazao je Višković.