Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima naći će se na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH 28. i 29. ožujka, nakon što je zakon povučen s dnevnog reda krajem prošle godine.

Iz Vlade Federacije BiH javnost uvjeravaju da je riječ o zakonskim rješenjima čiji je cilj rasterećenje poslodavaca, ali i rast plaća radnika. S druge strane, brojni su ekonomisti krajem prošle godine javno upozoravali na pogubnost usvajanja predloženih zakonskih riješenja, ali njih su pojedinci iz Vlade FBiH potom 'optužili' da su neznalice, kvazianalitičari ili populisti kojima je cilj ocrniti najsupješniju Vladu FBiH dosada. Čak što više, iz Vlade FBiH poručuju da će privrednicima 'ostati' oko 400 milijuna maraka godišnje više novca nego sada ukoliko se osvoje novi zakoni.

Međutim, je li to baš tako i je li krajnji cilj Vlade FBiH rasterećenje gospodarstva i povećanje plaća radnicima, ili je u pitanju samo još jedan u nizu načina izvlačenja dodatnog novca u proračun? O tome bi se dalo diskutirati.

Punjenje proračuna

Uzmimo za primjer doprinose i poreze na materijalne troškove (npr, topli obrok 200 KM, troškovi prijevoza 150 KM i regres u 12. mjesecu 200 KM).

Dosadašnjom zakonskom regulativom na materijalne troškove nisu se plaćali doprinosi niti porez na dohodak, već je kroz potrošnju radnik plaćao PDV u iznosu od 53,28 KM.

Predloženom zakonskom regulativom, na sveukupne mjesečne materijalne troškove koje poslodavac isplati zaposleniku, poslodavac bi mjesečno platio doprinosa i poreza u iznosu od 224,84 KM, a radnik bi kroz potrošnju platio PDV-a 53,28 KM, što ukupno iznosi 278,11 KM državnog prihoda. Dakle, za 366,67 KM materijalnih troškova država je do sada prihodovala samo od radnika 53,28 KM, dok bi u slučaju usvajanja novih zakona prihodovala dodatno od poslodavca 224,84 KM što čini ukupan javni prihod 278,11 KM. U odnosu na dosadašnji zakon to je povećanje javnog prihoda za 522,02%. To u biti znači da će na godišnjoj razini država samo na osnovu oporezivanja materijalnih troškova inkasirati dodatnih oko 1,4 milijarde maraka (oko 118 milijuna KM mjesečno), ukoliko kao referencu uzmemo broj zaposlenih iz 2021. godine (oko 527.000).

O oporezivanju materijalnih troškova Vlada tvrdi da bi se te naknade u pravilu sjedinile s plaćom, što bi dugoročno bilo dobro za radnike jer bi, primjerice, bili kreditno sposobniji. Također, one će ulaziti u osnovicu za mirovine što znaći da će i ona biti veća, tvrde iz Vlade.

Nova opterećenja

To nisu jedine dvojbe. Uptino je i koliku bi dobrobit po novim zakonskim riješenjima imali radnici jer se trošak poslodavcima u biti povećava, dok Vlada kaže da je to rasterećenje gospodarstva.

Istina, smanjena je ukupna stopa doprinosa sa 41,5% od bruto plaće na 32,5%, ali je znatno povećana osnovica oporezivanja i prošireno područje oporezivanja (povećana najniža plaća, oporezuje se topli obrok, troškovi prijevoza, regres), tako da to ispadne kao 'prebacivanje novca iz jednog u drugi džep' bez nekog posebnog učinka.

Povećan je osobni odbitak s 300 KM na 800 KM, ali je znatno više povećana osnovica, tako da se prilikom izračuna više plati 'javnih davanja', tj. doprinosa nego prije. Ako pretpostavimo da se radniku isplaćuje na račun 1.000 KM plaće s toplim obrokom i prijevozom, po sadašnjem zakonu se plaćaju doprinosi i porezi u iznosu 432,44 KM, dok se po novim zakonima predlaže da se plaća 517,48 KM, odnosno 85,04 KM više nego do sada. Na koji će način to doprinijeti većim plaćama radnika? Nije jasno.

Vrijedi spomenuti da je stopa poreza na dohodak u Republici Srpskoj 8 posto, a u FBiH se planira podići s 10 na 13 posto.

I Hadžić prokazao brojne nelogičnosti

Za ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića stvar je potpuno jasna.

- Ovi zakoni su previše važni i ne smiju se olako usvojiti na način da je samo ono što je predloženo ispravno. Šta je onda smisao demokracije, ako drugi nemaju pravo ponuditi prijedloge koji će, ne oboriti zakone, nego ih unaprijediti da svima bude bolje i da dodatno unaprijedimo naš ekonomski sistem, zadržimo mlade i krenemo napokon putem ekonomskog oporavka, govori Hadžić.

Ovaj stručnjak napominje da je riječ o dva vrlo bitna i neophodna zakona koji trebaju Federaciji ali na način da unaprijede poslovanje.

-Prvim zakonom je cilj dodatno regulirati način plaćanja poreza na dohodak, dok je drugim zakonom neophodno regulirati plaćanje doprinosa. U ovom prijedlogu zakona je predviđeno uvođenje nove stope poreza na dohodak od 13%, umjesto dosadašnjih 10%, uz povećanje neoporezivog dijela od plate sa sadašnjih 300 na 800 KM. Niže plaće bi zbog ovoga bile manje oporezovane, što godinama zagovaram ali do iznosa od 1.000 KM. Iznos preko 800 KM bio bi oporezovan stopom od 13%. Drugim prijedlogom zakona predviđeno je smanjenje zbirne stope doprinosa na 32,5% iznosa bruto plate, ali uz povećanje osnovice. Do sada su dio toplog obroka, prijevoz, regres i druge naknade bile neoporezive, što po novom prijedlogu više neće biti slučaj. Jednostavno rečeno, smanjujemo porezno opterećenje, ali povećavamo dio koji se oporezuje, da bismo na kraju bili na istom što je takozvani neutralni efekt. Koja je svrha da mi država da 100 KM u jedan džep, a onda uzme 100 KM iz drugog džepa?, objašnjava Hadžić.

-Stalno zaposleni koji rade za veće plaće bi prema ovome trebali imati manje porezno opterećenje, dok bi niže plaće bile više porezno opterećene, upravo zbog dosada neoporezivih naknada. Kako će se to odraziti na plaće radnika, da li će poslodavci zadržati iste neto plaće, što će njima povećati trošak, još uvijek je neizvjesno reći. Ali čak i ako ostavimo ove kategorije i kažemo da tu nema posebnih problema, dolazimo do onog dijela gdje su sada najveći problemi ovih zakonskih rješenja, a odnose se na ugovore o djelu, autorske ugovore, rad za inozemne klijente kao i obrtnike, upozorava ovaj ekonomski stručnjak.

Kao primjer nelogičnosti Hadžić je naveo osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje, a koje rade po osnovu ugovora o djelu, autorskih ugovora ili koje primaju uplate iz inozemstva. One će najgore proći ukoliko se usvoji novi zakon.

-Oni će plaćati pune doprinose od 32,5%. Objasnit ću na primjeru. Ako ste zaradili 1.000 KM po osnovu ugovora o djelu, autorskog ugovora ili radom za inozemnog klijenta, imate pravo na osobni odbitak od 30% ili 300 KM, dakle 300 KM se ne oporezuje, a oporezuje se ostatak dohotka ili 700 KM na koji će se obračunati doprinosi od 32,5% koji će se platiti i oni će se dodati odbitku, što je 227 KM doprinosa koji će biti potrebno platiti. Potrebno je platiti i porez na dohodak, gdje se sada, pored početnog odbitka od 300 KM može dodati i dio odbitka za plaćene doprinose, tako da će na kraju osnovica za obračun poreza biti 473 KM (1.000-300-227). Od ovog iznosa stopa oporezivanja je 13% ili 61,5 KM. Dakle, sumarno, od 1.000 KM zarade, državi treba platiti 227 KM doprinosa i 61,5 KM poreza na dohodak, ili ukupno 288,5 KM. Ovo je okvirna računica ukoliko ovi prijedlozi budu usvojeni, jasno je izračunao Hadžić.

Također, dio zakona ostavlja mogućnost da se tumači na više načina, što nikako nije dobro. Takva si primjerice dijelovi zakona koji se odnose na oporezovanje poklona i naslijeđene nekretnine.  

Iz Vlade FBiH su naveli da su postojeća zakonska rješenja zastarjela s obzirom da su naslijeđena iz bivše SFRJ, te da su nefunkcionalna i neprilagođena današnjem vremenu privređivanja. To je istina, ali također je istina da su predložena zakonska riješenja daleko od idealnih i da je vrlo upitno kako će se to odraziti na sveukupno gospodarstvo. Kriza je velika, cijene divljaju, vlast je bahata i doslovno živi na grbači građana i međunarodnih kreditora. U takvoj situaciji nitko ne voli da mu država još više zavuče ruku u džep. A to je upravo ono što se pokušava učiniti. Jedan ugledni ekonomist još davno je dao najbolji opis bh. vlasti: 'naša vlast se ponaša kao anti-Robin Hood, uzima siromašnima da bi dala bogatima'.

D. L.

Damir Bećirović: Plaćanje većeg poreza na plaće je destimulirajuće

Ekonomski analitičar Damir Bećirović napominje kako se u krizi kakvu imamo danas nikako ne bi trebala provoditi restriktivna fiskalna politika.

-Prije svega moram konstatirati kako imamo krizu zbog rata u Ukrajini i najavu recesije u euro-zoni koja je za nas ključno izvozno tržište. I to bi nažalost moglo dovesti do recesije i kod nas. U krizi kakvu imamo danas, nikad se ne provodi restriktivna fiskalna politika. I zato sam apsolutno protiv bilo kakvog progresivnog oporezivanja. Plaćanje većeg poreza na plaće je destimulirajuće. Nejasno je i po kojim kriterijima su određeni rangovi, odnosno gdje je oporezivanje 10, a gdje 13 posto? Oporezivanjem onog dijela koji se odnosi na topli obrok i prevoz neće doći do značajnog povećanja plaća. Jedino što će vlast u izbornoj godini moći kazati da je prosječna plata preko tisuću maraka jer će joj dodati i topli obrok. Ne vidim doista jasne efekte. Fiskalno zakonodavstvo je ključno za razvoj ekonomije. A ovdje je pristup potpuno nejasan, jer nije rečeno ni što se s ovim zakonom nastoji postići. Ako je povećanje plaća cilj, onda moram kazati da postoje i drugi, mnogo efikasniji načini. Plaće se povećavaju jačanjem produktivnosti i konkurentnosti ekonomije. Kakva je ovo poruka investitorima? Kažemo im da smo povećali poreze i da uvodimo progresivnu stopu. To za njih sigurno nije primamljivo, komentirao je Bećirović.