Piše: Dragan Bradvica

Vlada Federacije ponovo je povećala mirovine za još 3,9 posto. Ovo je šesto povećanje mirovina u posljednjih godinu dana.

- U usporedbi sa 2018. godinom, kada smo donijeli reformski Zakon o MIO i omogućili redovnost rasta i isplata, najniža mirovina je bila 326 maraka, a sada će iznositi 538 maraka. Donijeli smo reformski Zakon o MIO i omogućili redovnost rasta i isplata i sada imamo rast od 212 maraka.

Ovo je šesto povećanje od travnja prošle godine, iako su neka bila vezana samo za minimalnu mirovinu. Najveći rast smo ostvarili u mirovinskom sustavu. Rast jednog društva, odnosno rad jedne vlade trebamo mjeriti putem makroekonomskih pokazatelja, kako to radi cijeli svijet, kazao je Novalić.

Kako je kazao, socio-ekonomska reforma, koja je započela 2015., najbolje se odražava u Ministarstvu financija, socijalnoj sferi i energetskoj sferi, dok je infrastruktura također zabilježila veliku ekspanziju u FBiH.

Socio-ekonomska reforma podrazumijeva četiri stupa – financijska reforma, radno-pravno zakonodavstvo, ekonomsko-socijalne reforme i fiskalna reforma, koja još uvijek nije završena.

Ostala postignuća

Podsjeća da na usvajanje u Parlamentu čeka set važnih zakona, a to su fiskalni zakoni i energetski zakoni, koji jamče energetsku tranziciju, koja je postala imperativ. Navodi da je naše društvo od 2015. bogatije za 12 milijardi maraka, što je povećanje za 66 posto.

- Zabilježili smo pad nezaposlenosti, rast godišnjeg izvoza bio je tri puta veći nego u prethodnom razdoblju, mirovine i plaće su porasle unatoč velikim poskupljenjima. Investiramo u općine, županije, ceste, a sve to iz proračuna zahvaljujući zdravoj fiskalnoj politici. Dali smo odgovore ne pitanje kada će biti završen autoput Vc, a trenutno je u izgradnji 65 kilometara, vrijednosti dvije milijarde maraka, dok je novac osiguran za preostalih 86 kilometara, naglašava Novalić.

Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike BiH, dodaje kako će novo povećanje mirovina početi 1. srpnja ove godine, te da je do povećanja došlo nakon što su za to ispunjeni svi uvjeti.

- Sada ćemo imati minimalne penzije u iznosu 538 maraka, zajamčene 642, a najviše 2.626 maraka. Za implementaciju povećanja penzija potrebno je izdvojiti 52 milijuna maraka koja su osigurana kroz financijski plan Federalnog zavoda MIO za 2023. U Vladi smo zaista posebnu pažnju posvetili ovoj kategoriji koja je ugrožena, a prema kojoj imamo moralne obaveze jer su stvarali sredstva koja mi i danas koristimo, rekao je Drljača.

Dodaje da je FBiH preuzela obavezu financiranjadječjeg dodatka, za što je u ovoj godini izdvojeno 106 milijuna maraka, za oko 85 tisuća korisnika. Za implementaciju Zakona o roditeljima – njegovateljima predviđeno je 28 milijuna maraka, dok za neratne osobe s invaliditetom iznos je u odnosu na prošlu godinu povećan za 80 milijuna maraka.

Drljača napominje da je zakon, koji se tiče 45 tisuća korisnika, u proceduri pa su moguće dodatne promjene. Za civilne žrtve rata planirano je 25 milijuna maraka, dok je Vlada donijela odluka da se 10 milijuna maraka izdvoji za zakon o vantjelesnoj oplodnji.

O energetskoj politici

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije NerminDžindić kazao je danas da Energetska strategija jasno propisuje kada je potrebno donijeti koji zakon i kada je potrebno uređivati koju oblast i u kojem smjeru, ali su svi rokovi u tom smislu prekršeni.

Džindić je podsjetio da 2015., kada je imenovan trenutni saziv Vlade, nije bilo federalne energetske strategije koja je kasnije donesena i ona sa strategijom bh. entiteta Republika Srpska čini Energetsku strategiju BiH. Napominje da postoji određeni broj zakona koji je potrebno donijeti na državnom nivou, ali oni nikada nisu usvojeni, a u obavezi su Vijeća ministara BiH.

Podsjeća da je ranije potpisan i sporazum 2016. o procedurama i načinima usvajanja zakona o električnoj energiji i regulatoru prijenosa električne energije kao i zakona o gasu uz pomoć Europske komisije, a njime se državni i entitetski resorni ministri obavezuju da će podržati donošenje državnih zakona o električnoj energiji i gasu, a potom i donijeti entitetske zakone.

- Svi termini koji su propisani tim sporazumom su prekršeni prvo od predstavnika Europske komisije, potom predstavnika Europske energetske zajednice, a onda i od predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i entitetskog ministarstva RS, podvukao je Džindić.

I dok BiH još uvijek nije usvojila te zakone, RS je donio te zakone i sve državne nadležnosti prepisao na entitet, tvrdi Džindić koji je najavio da taj pravac FBiH nije niti će ikada u budućnosti pratiti.

Osvrnuo se na optužbe upućene sa otvaranja Energetskog samita u Neumu da FBiH nije uradila ništa u reformi energetskog sektora, naglašavajući da je FBiH donijela četiri zakona. Četiri osnovna zakona energetske tranzicije - Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Zakon o električnoj energiji, Zakon o energiji i regulatoru energetske djelatnosti i Zakon o energetskoj efikasnosti - usvojila je Vlada FBiH i oni su upućeni u parlamentarnu proceduru.

- I nakon brojnih molbi i urgencija Vlade da se sjednica Federalnog parlamenta zakaže i da se njoj razmatraju ti zakoni nisu stavljeni na dnevni red. Stoga se postavlja pitanja šta Vlada FBiH može učiniti ako Parlament neće da razmatrate te zakone, upitao je Džindić.

Resorni ministar kaže da su svi ovi zakoni izrađeni su u saradnji s USAID-om, GIZ-om, ambasadama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, Europskom komisijom i Europskom energetskom zajednicom te su u pitanju evropski zakoni kojima ne treba nikakva dorada.

Osim toga, u mandatu ove Vlade FBiH napravljena su tri najveća vjetroparka koji uredno pune mrežu električne energije, a u toku je i gradnja blizu 500 megavata postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra kao i izgradnja 200 megavata postrojenja za proizvodnju solarne energije.

Na kraju je iznio i podatak da se 47 posto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, te je upitao koja europska zemlja dobivala toliki postotak električne energije iz obnovljivih izvora, istovremeno iznoseći podatke o tome da se smanjuje proizvodnja električne energije iz termoelektrana, a povećava proizvodanja iz obnovljivih izvora.