Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Ovoj Vladi Federacije, napose sarajevskoj 'trojci' (SDP, NiP, NS)  ne vjerujete ni kada darove nosi. Ljudi koji su spremi u dan vremena zarad fotelja pogaziti apsolutno sve što su govori u posljednjih desetak godina nisu vrijedni ni komentara. Međutim, kako, nažalost, u našoj državi obnašaju vlast onda je svakako nužno svako dan ukazivati na katastrofalne posljedice poraznih politika. 

Tako se samoprozvani reformator i spasitelj Federacije, entitetski premijer Nermin Nikšić, u utorak pohvalio kako idu u fiskalnu reformu. Uistinu, već osam godina čekamo fiskalnu reformi kako bi i gospodarstvenici i radnici napokon 'prodisali', a ekonomija krenula uzlaznom putanjom. Ipak, ono što je krucijalno – ovo što 'trojkaši' nude nisu reforme. Ovo je u najvećoj mjeri nastavak onoga u čemu uistinu jesu dobri – populizma. Naime, ne zaboravimo kako su najprije potpunu fiskalnu reformi obećavali od 1. siječnja ove godine, pa sada parcijalnu od 1. siječnja 2025., a možda potpunu od 1. siječnja 2026. godine. 

Ekonomski stručnjak i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić, kao i autor ovih redaka, fiskalne reforme stavlja pod navodnike i ukratko objašnjava što one uistinu predstavljaju. Radi se o  tehničkim/parcijalnim rješenjima, čak i vremenski ograničena. Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH odnosi se na jačanje fiskalne discipline. Ovaj nacrt podrazumijeva usklađivanje sa novim tehnologijama, a što omogućava adekvatniji nadzor i veću transparentnost. Riječ je o nacrtu zakona tako da treba biti oprezan sa rokovima. Čavalić očekuje da će se sve ovo implementirati krajem 2025. ili početkom 2026. 

Kada je riječ o Prijedlogu zakon o dopuni Zakona o porezu na dohodak, u osnovi riječ je o institucionaliziranju ovogodišnje neoporezive jednokratne pomoći. Čavalić upozorava kako se zbog toga i navodi da ovo vrijedi samo za 2025. Skraćeni je postupak tako da očekujem primjenu od 1. siječnja. Ali, postavlja se pitanje hoće li radnici dobiti 200 maraka (zakon podrazumijeva da poslodavac radniku može isplatiti do 200 maraka neoporezivo)? Naglašava kako se to trenutno ne zna jer shodno članu 75. Zakona o radu, radni učinak je tu 'ukoliko je isti ostvaren'. Tako da je 1.200 maraka minimalnih primanja, prema Čavaliću, negdje u oblacima. Pojašnjava kako je sve to loše jer je iznos samo 200 maraka (očekivalo se 500 maraka ili makar 400 maraka kako se prošle godine predlagalo) i činjenica da ovo nisu fiskalne reforme kakve očekujemo - spuštanje zbirne stope doprinosa sa 41,5 posto na 30, 28, 27 ili 25 posto. 

Svemu ovome dodajmo možda i najvažniji opskurnog obraćanja federalnih vlasti od utorka – sve će ići ako bude novca u proračunu. 

- Pratiti ćemo prihode u proračunu i na osnovu toga donositi odluku koja će nam omogućiti da onda donesemo Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima gdje bi stvorili mogućnost za dodatno rasterećenje naših poslodavaca i bolji materijalni status radnika, riječi su Nikšića.  

Prevedeno, sve što vlasti rade jeste da namiruju sebe i proračun. A radnicima, opet, ako što ostane. Vlada koja je Federaciju u rekordnom roku prebacila iz suficita u deficit, koja se gotovo na tjednoj bazi zadužuje, koja je na koljena bacila Elektroprivredu BiH, a polako tome žele gurnuti i BH Telecom… svakako nije ta koja će omogućiti bolji život žitelja.