Općina Jablanica zatražila je sredinom mjeseca izuzeće od odluke o neradnoj nedjelji u Federaciji BiH. Na taj način se pridružila drugim općinama i gradovima koji su već pokrenuli sličnu inicijativu. 

Prije Jablanice, izuzeće su tražili Maglaj, Orašje, Visoko i Općina Stari Grad u Sarajevu. Na sjednici Općinskog vijeća Jablanica donesen je zaključak da se Vladi FBiH uputi prijedlog za donošenje odluke kojom bi općina bila izuzeta od primjene zakonskih odredbi koje zabranjuju rad trgovina nedjeljom. 

Iz Općine Jablanica priopćeno je kako je riječ o inicijativi Udruge poduzetnika Jablanica.

- Svi ekonomski analitičari su ustvrdili da rješenje o neradnoj nedjelji nije dobro. U startu je vlast predvidjela izuzeće od primjene zakonskih odredbi. Jasno je, ustvari, da tu nešto ne štima. Za nas je u ovome trenutku najvažnije da je vlast u Jablanici jasno rekla da je uz poslodavce. Mi smo prešli tu prvu stepenicu, a sada ćemo zajedno formirati fajl za Vladu, kazala nam je Alma Pinjić iz Udruge poslodavaca Jablanica.

Stručnjaci: Neradna nedjelja - promašaj

Podsjetimo, Grad Orašje izuzet je od neradne nedjelje političkom odlukom, prije donošenja uredbe koja regulira kriterije za izuzeće, čime je zakonska regulativa dovedena u pitanje i otvoren prostor da i druge lokalne samouprave zatraže isto pravo.

Dok Federalno ministarstvo trgovine, pozivajući se na podatke Porezne uprave FBiH, tvrdi da nije došlo do pada u maloprodaji, ekonomski analitičari upozoravaju da ministar nije uzeo u obzir efekt inflacije. Osim toga, analiziran je ukupni promet u trgovini, a ne samo poslovanje reguliranih subjekata. Objektivna analiza, kako tvrde stručnjaci, pokazuje drastičan pad prometa u maloprodaji.

Početkom tjedna objavljeni su najnoviji podaci koji kažu da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine, već naprotiv, da je ukupni maloprodajni promet zabilježio rast.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u razdoblju od 17. studenog 2023. do 17. veljače 2024. godine, ukupni fiskalizirani promet u maloprodaji iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos porastao na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 milijuna KM.

- Ovi podaci pokazuju da tvrdnje o ekonomskom padu nisu točne. Potrošači su prilagodili svoje navike i kupovinu prebacili na druge dane, dok su uvjeti rada u trgovinskom sektoru poboljšani, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke, izjavio je ministar trgovine Amir Hasičević.

Porezna uprava FBiH objavila je, također, podatke o fiskalnom prometu po općinama i gradovima u Federaciji BiH za razdoblje od 1. siječnja do 28. veljače ove godine, koji je u odnosu na veljaču 2024. smanjen za 46 milijuna maraka. Mnogi smatraju da se sve događa zbog odluke o neradnoj nedjelji.  Dok je većina jedinica lokalne samouprave zabilježila uobičajene oscilacije, dvije su općine ostvarile iznimne skokove u fiskalnom prometu, Orašje i Vareš. A izuzeće od neradne nedjelje zatražila je i Jablanica. 

- Ti podaci pokazuju da je došlo do drastičnog pada prihoda, pogotovo u mjesecu studenom i prosincu, preko 150 milijuna konvertibilnih maraka ukoliko se promatra ona oblast trgovine koja nije predmetom izuzeća, dakle ukoliko se iz službene statistike izbiju podaci koji se odnose na benzinske crpke, pekare, cvjećare, na Orašje i sve oni koji su izuzeti Zakonom o unutarnjoj trgovini, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Građani podržavaju

Time su demantirane pretpostavke da su građani Federacije BiH masovno preusmjerili svoju potrošnju na trgovine u Republici Srpskoj, jer trgovine u Federaciji ne bilježe pad prometa, što potvrđuje da ova odluka nije narušila ekonomske tijekove.

Ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević istaknuo je da je ova odluka donesena na inicijativu Sindikalne organizacije trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, potrošačkih udruga i građana. Anketa je pokazala da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su trgovinski radnici naglasili da im je slobodna nedjelja poboljšala kvalitetu života i zaštitila radnička prava.

Kako bi se osigurala fleksibilnost za turistički sektor, određeni poslovni subjekti izuzeti su iz ove regulative. Među njima su zanatske radnje, suvenirnice, ugostiteljski objekti, cvjećare, pekare, benzinske postaje, trgovine na kolodvorima, aerodromima i u hotelima.

Hasičević je zaključio da fiskalni podaci jasno pokazuju kako je ova odluka pravi primjer balansa između zaštite radnika i stabilnosti tržišta te da su se građani i trgovci uspješno prilagodili novom režimu rada.

S. Ž.