Vlada FBiH je usvojila Ekonomsku politiku Vlade FBiH za razdoblje od 2021. do 2023. Već u 2021. Federalna vlada će donijeti mjere za pomoć gospodarstvu, zdravstvu i socijalnom sektoru vrijedne ukupno 525 milijuna maraka. Tako će na osnovu Uredbe o pomoći gospodarstvubiti izdvojeno 100 do 150 milijuna maraka. Planiran je i transfer nižim razinama vlasti od 230 milijuna maraka koji bi, između ostalog, trebao biti iskorišten za podršku određenim sektorima gospodarstva.

Za podršku zapošljavanju će, putem zavoda za zapošljavanje,  ove godine biti izdvojeno 50 milijuna maraka. Bit će unaprijeđen kreditno-jamstveni programi iz Jamstvenog fonda, kako bi bilo olakšano kreditiranje gospodarstvenika, a planirano je 15 milijuna maraka za sufinanciranje troškova kamata za sve korisnike Jamstvenog fonda. Dodatnih 25 milijuna maraka namijenjeno je za jačanje Jamstvenog fonda pri Razvojnoj banciFBiH.

Planiran je i iznos od 60 milijuna maraka kao financijska pomoć zdravstvenim institucijama, te 40 milijuna maraka za jednokratnu pomoć umirovljenicima. Temeljni dokumenti koji opredjeljuju strateško usmjerenje ekonomske politike Vlade FBiH su Strategija razvoja FBiH od 2021. do 2027., Zajedničke socioekonomske reforme 2019-2022., Program ekonomskih reformi FBiH 2021.-2023., Program ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020.-2021., te sektorske strategije na razini BiH i FBiH. Ovaj dokument će u znatnoj mjeri usmjeriti djelovanje federalnih ministarstava i institucija na politike i aktivnosti koje će najviše doprinijeti ostvarenju zacrtanih strategijskih ciljeva, ali i na provedbu dvije europske strategije koje su usmjerene na razvoj specifičnih regija (dunavskog i jadransko-jonskog).

U izradi Ekonomske politike su, pored Federalnog zavoda za programiranje razvoja, sudjelovala sva federalna ministarstva koja, u sklopu svojih nadležnosti i u skladu sa strategijskim ciljevima resora, definiraju politike iz nadležnosti ministarstava. Dokumentom su definira četiri strategijska cilja i 18 prioriteta. Strateški ciljevi su ubrzan ekonomski razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, resursko učinkovit i održiv razvoj, te transparentan, učinkovit i odgovoran javni sektor. Prioritetne mjere Vlade FBiH u ovom trogodišnjem razdoblju odnose se na reformu tržišta energije i transporta, zatim poljoprivredu, industriju i usluge, na poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije, kao i reforme ekonomske integracije. Tu su i obrazovanje i vještine, zapošljavanje i tržište rada, te socijalna zaštita i inkluzija. Kada je riječ o makroekonomskim projekcijama, za razdoblje od 2021. do 2023. očekivana stopa realnog rasta u 2021. iznosi 2,8 posto, u 2022. 3,9 posto, a u 2023. 2,4 posto.

Predviđeno je kretanje ukupne razine cijena po stopama od 0,4 posto, 1,2 posto i 1,3 posto respektivno. Očekivana ukupna naplata poreznih i neporeznih proračunskih prihoda FBiH, uključujući i doprinose za mirovinsko-invalidsko osiguranje u 2021., iznosi 3.899 milijuna maraka i u odnosu na naplatu iz 2020., oprezno pretpostavlja blagi, konzervativni rast od 0,32 posto. U naredne dvije godine, očekuje se snažniji oporavak ekonomije uz projicirane stope rasta za 2022. i 2023. godinu od 4,6 posto i 6,6 posto respektivno.