Obilne padaline izazvale su velike probleme na području Hercegovine, gdje su poplavljeni brojni objekti zbog povećanog vodostaja rijeka.

Vodostaj Neretve u Mostaru jučer je za samo četiri sata porastao za 119 centimetara. U Blagaju je Buna poplavila objekte nakon što se izlila iz korita, a došlo je i do porasta podzemnih voda i bujičnih potoka.

Blagaj pod vodom

Jučer izmjereni vodostaj Bune najviši je od početka rada stanice za mjerenje 1923. godine. Prema podacima Agencija za vodno područje Jadranskog mora on je iznosio 195 centimetara. Posjetimo, Federalni hidrometeorološki zavod izdao je crveno upozorenje za obilne padavine, olujan vjetar kao i pojavu klizišta. 

- Očekivana količina padalina u Hercegovini, jugozapadnim i središnjim područjima Bosne od 60 do 100 litara po kvadratu. Olujan vjetar od 80 kilometara na sat. Vjetar će do kraja dana postupno slabiti, navedeno je na stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Slična situacija zabilježena je i u Konjicu i Jablanici gdje je vodostaj Neretve također visok, a zabilježena su i izlijevanja. Obilne kišne padavine koje su zahvatile područje općine Jablanica pričinile su veliku materijalnu štetu na stambenim i poslovnim objektima te na putnoj infrastrukturi na cijelom području općine.

Rijeka Neretva izlila se u Konjicu na lokacijama Tušćica, Orašje i u centru grada ispod novog mosta. Od ranih jutarnjih sati jučer su čišćena novonastala klizišta na magistralnom putu M 17.5 (Jablanica-Risovac-Posušje), zbog kojih je put bio neprohodan do popodnevnih sati.

Promet na tom putnom pravcu je uspostavljen, ali se vozačima i dalje preporučuje oprez radi mogućih odrona i nastanka novih klizišta. Na lokalnom putu za Čivelj, kao i ostalim lokalnim putevima pokrenuto je i nekoliko novih klizišta, a u toku jučerašnjeg dana nekoliko objekata je bilo ugroženo od bujičnih potoka.

S ciljem zaštite stambenih i drugih objekata, angažirana je sva raspoloživa mehanizacija. Uslijed jakih udara vjetra pričinjena je veća materijalna šteta na plastenicima, kao i krovovima stambenih i poslovnih objekata.

U četvrtak je održana i sjednica Općinskog stožera civilne zaštite na kojoj je donesen zaključak da se kontinuirano prati situacija na terenu te poduzimaju odgovarajuće mjere u cilju spašavanja ljudi i materijalnih dobara do stabilizacije stanja na terenu.

Sve putne komunikacije na području općine Jablanica jučer su bile prohodne, ali uz otežano kretanje poslije nevremena koje je uzrokovalo veći broj odrona kako na magistralnim i regionalnim, tako i na lokalnim putevima.

Padaline su također uzrokovale pojavu klizišta u Dragan Selu kod Jablanice, gdje je voda u noći sa četvrtka na petak otkinula dio ceste te zatrpala više osobnih automobila. Odron je gotovo progutao automobile, a na mjestu gdje je nekad bila cesta jučer je bio potok. Jedna obiteljska kuća odsječena je od ostatka sela.

Što radi vlast?

Prizori viđeni jučer u medjima ponovno su naveli na razmišljanje zašto baš svaki put nadležne agencije i vlasti u našoj zemlji nespremni dočekaju svaku prirodnu nesreću.

Na razini Federacije Bosne i Hercegovine od posebnih naknada za zaštitu od prirodnih nesreća prikupljeno je 26 milijuna maraka godišnje. Taj novac se, jasno, potom spušta prema nižim razinama vlasti, što je oko četiri milijuna godišnje za svaku županiju.

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara za period 2018-2025 od strane Vlade FBiH usvojen 2018, a tek prije dva dana je razmatran i usvojen na Domu Naroda.

Točnije, došlo je do tehničke izmjene u vremenskoj odrednici, pa je sada riječ o periodu od 2021. Do 2028. Pristup sam po sebi dovoljno govori zašto uvijek platimo visoku cijenu zbog političke neodgovornosti u ozbiljnim stvarima. 

- Nažalost, sve je posljedica činjenice da se godinama teško nosimo sa složenom ustavnom strukturom i institucionalnom koordinacijom u mjerama prevencije. Mi smo društvo koje godinama iznenadi snijeg u prosincu, poplave u proljeće i požari ljeti. Građani plaćaju naknade za zaštitu od prirodnih nesreća i po tom osnovu se skupi preko 26 milijuna godišnje što nije mali novac. Međutim, očigledno je da godinama ne uspijevamo ništa naučiti iz prethodnih teških iskustava. Moram još jednom naglasiti da smo tek prije dva dana na sjednici Doma naroda imali program razvoja zaštite i spašavanja dobara i ljudi koji je usvojen na Vladi FBiH 2018. godine. Tri godine je trebalo parlamentarnoj većini da jedan tako važan dokument dođe u parlament,  a on praktično definira sve obveze nadležnih institucija u prevenciji, mjerama i sanaciji tijekom i nakon izvanrednih stanja, uključujući investiciju u opremu i mehanizaciju. Znači ništa se ne dešava slučajno, kaže zastupnik u Federalnom parlamentu Aner Žuljević. 

Politička neodgovornost prema njegovim riječima je praktično nekažnjiva, i sve dok bude tako građani će se čuditi ponavljanju istih scenarija sa različitim intenzitetom štete.

- Ljudi očekuju brzu pomoć i nama ne preostaje ništa nego da se sve institucije angažiraju da pomognemo ljudima. Kada se vrijeme stabilizira konačno moramo shvatiti da su izazovi globalnih klimatskih promjena sve veći i da traže bolju i efikasniju organizaciju i opremljenost institucija. Također, moramo hrabro otvoriti iskren dijalog o rizicima, neplanskoj gradnji, klizištima, riječnim koridorima i drugim elementima koji će u prevenciji stvari povećati stupanj sigurnosti imovine i života ljudi u perspektivi, dodao je.

H. Ž.