Vlasti u BiH se raduju što većim cijenama jer im one donose neočekivane milijarde!?
Vlada Republike Hrvatske odlučila je fiksirati najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije nakon telefonske sjednice Vlade.
Tako će litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama koštati 13,08 kuna, a osnovni benzin eurosuper 95 stajat će 13,50 kuna po litri. Plavi dizel koštat će najviše 9,45 kuna po litri. Vladina uredba kojom se omogućavaju te cijene primjenjuje se od utorka i odnosi na 94 posto postaja. Vrijedit će dva tjedna.
Hrvatska uvela niz mjera
Da Vlada nije reagirala, osnovni benzin bi u Hrvatskoj koštao 14,57 kuna, dizel 14,06 kuna, a plavi dizel 10,93 kune.Ovo je samo jedna u nizu mjera koje su vlasti Republike Hrvatske poduzele u cilju smanjivanja astronomskog rasta cijene goriva.
Dok u Hrvatskoj gotovo svakog mjeseca uvode mjere u cilju sprečavanja rasta cijena , vlastima u Bosni i Hercegovini kao da ne pada na pamet učiniti bilo što kako bi se olakšao život građana i spriječilo lančana poskupljenja koja su za ogromnu većinu građana neizdrživa.
O tome na koji način je moguće smanjiti cijenu goriva u BiH govorio je ekonomski stručnjak Faruk Hadžić.
- Cijene goriva nastavljaju rasti i u našoj državi. Početkom ožujka ove godine sam upozorio da moramo usporiti rast cijene goriva, kroz manje porezno opterećenje, jer ćemo na taj način usporiti i lančani rast cijena drugih proizvoda. Također sam upozorio da što duže budemo čekali, kasnije će biti sve bolnije i teže pomoći građanima i privredi.U Kantonu Sarajevo, najniža cijena benzina je danas 3,31 KM po litri, a dizela 3,41 KM, s tim da se možda može negdje naći i jeftinije, ako je u pitanju stara zaliha - navodi Hadžić i i ujedno predlaže novi način kako se može utjecati na značajno smanjenje cijene goriva u BiH.
Prijedlog mjera
Hadžić predlaže dvije simultane mjere.
- Prva mjera je pod hitno i bez odlaganja privremeno suspendirati akcize na gorivo. Ovo je toliko urgentna mjera, da nikakvi izgovori od strana donosioca odluka nisu mogući. Na ovaj način se smanjuje cijena litre goriva između 0,30 do 0,40 KM zavisno od vrste goriva – kaže Faruk Hadžić.
- Druga mjera uključuje obračun PDV ne na trenutnu vrijednost litre goriva, već na iznos maloprodajne cijene od 2,01 KM koja je bila prije godinu dana. Pri cijeni od 2,01 KM, država uzima sebi po litri goriva 0,29 KM PDV-a, dok pri cijeni od 3,31 KM uzima 0,48 KM. Dakle, samo zbog više cijene goriva, država ekstra zarađuje na PDV-u 0,19 KM po litri benzina. Cilj ove mjere je samo da država uzima isto na PDV-u kako je to bilo prije rasta cijena, a ne da ekstra zarađuje zbog inflacijske krize – navodi Faruk Hadžić.
Dakle, ako bi se ova mjere usvojila, cijena litre goriva bi odmah bila niža za 0,54 KM po litri benzina, ili 2,77 KM. Slično smanjenje bi se moglo očekivati i po litri dizela.
- Država ne bi imala bilo kakav gubitak ili smanjenje u naplati indirektnih poreza. Po osnovu akciza, za šest mjeseci bi smanjenje u naplati bi bilo oko 250 milijuna KM. Međutim, podaci UIO BiH pokazuju da su prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci 2022. godine veći za 739 milijuna KM ili 23,88% u odnosu na isti period 2021. godine. Čak i sa smanjenjem akciza, već su sada u plusu gotovo 500 milijuna KM, a imaju još za naplatu sedam mjeseci – obrazložio je Faruk Hadžić.
- Građanima i privredi se mora pomoći, a ovo je najbolji način da se bude fer prema svima. Priča da će samo bogati imati koristi od smanjenja cijene goriva, jer siromašni ne voze auta je vrlo neozbiljna i ne vrijedi je uopće komentirati. Probajte samo zabraniti registraciju auta sa EUR 1 i 2 normom, pa će te vidjeti koliko je "bogatih" što voze auta u našoj državi – navodi Faruk Hadžić.
Vlast želi novac držati pod svojom kontrolom
Bez obzira na nove prijedloge koje gotovo svakodnevno predlažu domaći ekonomski stručnjaci, vlasti u BiH se ponašaju potpuno autistično ne obazirući se na dobronamjerne savjete.
Umjesto toga, uporno se hvale enormnim prihodima koji se zbog povećanja cijena goriva slijevaju u razne proračunske kase. Iako ti prihodi nisu rezultat nijedne razine vlasti, već im potpuno neopravdano „s neba padaju“ u izbornoj godini, vlasti nemaju niti nikakve do sada realizirane socijalne programe pomoći građanima. Očigledna je intencija da se enormna količina novca koja se intenzivno slijeva u proračunske prihode ostavi pod kontrolom vlasti kako bi se u predizborno vrijeme moglo manipulirati u cilju suptilne 'kupovine glasova'. Dok u svim normalnim državama vlasti pokušavaju olakšati građanima život u vrijeme ogromne inflacije, ove naše bosanskohercegovačke vlasti se ponašaju kao da se raduju što većim cijenama jer to znači i sve više novaca pod njihovom kontrolom.