Izvješće State Departmenta o ljudskim pravima ukazuje na nekoliko zabrinjavajućih stvari u BiH, a osobito u Republici Srpskoj, s čim u svezi je u fokusu djelovanje predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, kojeg se smatra glavnim krivcem za potkopavanje ustavnog poretka. 

- Vlasti u većinski srpskoj Republici Srpskoj, koja zajedno s bošnjačko-hrvatskom Federacijom BiH i Distriktom Brčko čini BiH, poduzimaju kontinuirane radnje koje potkopavaju nacionalne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja, konstatira se u izvješću i dodaje da su eskalirajući verbalni i pravni napadi predsjednika RS-a Dodika potkopali ustavni poredak u zemlji, dok je razdorna i zapaljiva retorika čelnika tog bh. entiteta pridonijela povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji. 

Kako ukazuje State Department, značajna pitanja ljudskih prava uključivala su vjerodostojna izvješća o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije, kao i teške i po život opasne zatvorske uvjete.

Pravosuđe

U Izvješću se ističe ozbiljne problemi u pogledu neovisnosti pravosuđa, ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu, znatno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja, ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog sudjelovanja manjinskih kandidata, ozbiljnu korupciju u vlasti, kao i rasprostranjeno rodno uvjetovano nasilje, uključujući obiteljsko i seksualno nasilje. 

Prema navodima iz Izvješća, vlast nije poduzela vjerodostojne korake identificirati i kazniti dužnosnike koji su, možda, krili ljudska prava, a dokumentu je ukazano i na primjere povijesnog revizionizma, poricanja genocida te daljnjeg veličanja osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. 

- Tužiteljstvo BiH tijekom godine do listopada nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH iz 2021. Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su podnijeli građani i nevladine organizacije, navodi se te, kada je diskriminacija u pitanju, navodi i nekoliko slučajeva antisemitizma.

- Nepoznati počinitelj je 1. lipnja iscrtao kukasti križ preko izraelske zastave na plakatu za promociju Gospodarske komore države Izrael u Sarajevu. Nepoznati počinitelji u Sarajevu su oskrnavili plakate s izraelskom zastavom. Hrvatski narodni sabor, organizacija nekoliko hrvatskih političkih stranaka, organizirao je 28. svibnja u Stocu komemoraciju žrtvama tzv. Bleiburškog masakra 1945. Među prisutnima su bili njegovi članovi i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović te hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman. Ovaj događaj ostao je vrlo kontroverzan jer se njime komemorira na tisuće, ne samo civilnih žrtava, već i Hrvata i hrvatskih vojnika koji su surađivali s nacistima, stoji u izvješću.

Nasilje nad manjinama, radnici na rubu siromaštva

State Department, nadalje, upozorava da je nasilje nad LGBTQI+ osobama i dalje rašireno, uz odgođeno i neprimjereno procesuiranje zločina počinjenih nad njima. LGBTQI+ aktivisti i novinari suočeni su s fizičkim napadima, a predsjednik RS-a Dodik dao je zapaljive izjave protiv zajednice. Institut za medicinu u RS-u zabranio je davanje krvi LGBTQI+ osobama.

LGBTQI+ osobe suočene su s problemima slobode okupljanja u RS-u, a vlasti nisu dopustile Povorku ponosa u Banja Luci, pobrojano je uz napomenu da je Povorka ponosa BiH u Sarajevu, pak, ovaj puta protekla bez izgreda. Kada je riječ o pravima radnika, navodi se da oni u BiH imaju pravo osnivati i učlanjivati se u neovisne sindikate i kolektivno pregovarati, ali i da se ta prava ne poštuje uvijek, posebno u privatnom sektoru. 

Zakoni koji zabranjuju prisilni rad, dječji rad i diskriminaciju postoje, ali ih se ne provodi učinkovito. Mjesečne minimalne plaće lani su u BiH bile iznad razine siromaštva, ali mnogi su radnici i dalje bili u opasnosti od siromaštva. Standardi sigurnosti i zdravlja na radu često nisu bili ispunjeni, a provedba Zakona o radu bila je nedostatna, poglavito u neformalnom gospodarstvu, ukazano je.