Vozači u Bosni i Hercegovini za prometne prekršaje koje su počinili i za koje su im napisane kazne duguju 73.644.947 KM.

Iz Agencije za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH rekli su za "Nezavisne" da vozači u Federaciji BiH duguju 54.724.742 KM, a vozači iz Republike Srpske 15.526.493 KM.

"Vozači u Brčko distriktu duguju za kazne počinjene u prometu 3.393.712 KM", naveli su iz IDDEEA.

Kako su istakli, sarajevska općina Stari grad ima najviše dužnika za kazne, a ukupni dug iznosi 271.963 KM.

"Za prometne prekršaje u BiH u toku ove godine izdat je 401.331 prekršajni nalog", kazali su iz Agencije za identifikacijske dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

Prema njihovim riječima, najveća kazna za prometni prekršaj u tijeku ove godine od 3.400 KM izdata je osobi kao jedinstvena novčana kazna stjecajem više pojedinačnih novčanih kazni zbog kršenja prometnih propisa.

"Najčešće kazne koje su napisane ove godine su: 'vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine'; 'vozač koji nema kod sebe odgovarajuću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe'; 'vozač koji u prometi na putu upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom'; 'vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže sigurnosnim pojasom' i 'vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje i opremu, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa i pneumatika'", naglasili su iz IDDEEA.

Nikola Ćopić, doktorand na studijama za sigurnost prometa i član Koordinacione grupe za sigurnost prometa RS, istakao je za "Nezavisne novine" da kazne za prekršaje u prometu nisu velike, jer da su velike, bilo bi manje prometnih nezgoda, vozača u alkoholiziranom stanju i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

"Očigledno kazne nisu dovoljno rigorozne da bi dale određeni efekt kako bi se smanjio broj prekršaja. Problem je što nema dovoljno prevencije, pogotovo kada je riječ o edukaciji najmlađih sudionika u prometu, a represija nije u tolikoj mjeri velika da bi dala željeni efekt. Kazne bi trebalo povećati kroz izmjenu zakonske regulative, jer bi se tako smanjio broj saobraćajnih prekršaja", pojasnio je Ćopić.

Naveo je da prvenstveno treba raditi na prevenciji, a paralelno sa prevencijom ići sa represijom, kako bi se utjecalo na nove vozače u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, a smanjio broj onih koji prekršaje čine ponovo.

"Postavljanjem dodatnih radara samo je porastao broj prekršajnih naloga i to drastično, a vozači se i dalje ponašaju neodgovorno. Zbog povećanog broja pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova na terenu, svjedočimo rastu broja prekršajnih naloga i sankcioniranih sudionika u prometu koji su kršili prometne propise, što implicira da ćemo onog momenta kada se smanji broj policijskih snaga na terenu svjedočiti većem broju saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Nije loše rješenje koje se već primjenjuje od strane nekih sudova, a to je oduzimanje vozila od vozača koji su dužni za prometne prekršaje. To se pokazalo kao efikasna mjera i pozitivno je dočekano u javnosti", zaključio je Ćopić za "Nezavisne novine".

Najčešće kazne koje su napisane ove godine
- Vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine;

- Vozač koji nema kod sebe odgovarajuću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe;

- Vozač koji u prometi na putu upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom;

- Vozač ili druga osoba koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže sigurnosnim pojasom;

- Vozač koji u prometi na putu upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje i opremu, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa i pneumatika.