Vrijedi li za BiH i dalje 'prvo sapun, onda parfem'?
Piše: V.S. Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Koliko je realnost, a koliko utopija u vremenu ruske agresije na Ukrajinu i visokih političkih tenzija u svijetu da BiH, zajedno s ostalim zemljama zapadnog Balkana, po žurnom postupku budu primljene u članstvo Europske unije? Čini se da je to malo vjerojatno.
Naime, inicijativa članica EU-a, Slovenije, Slovačke, Poljske, Litve, Estonije, Češke, Bugarske i Latvije o hitnom prihvatu Ukrajine u članstvo EU, a što je zatražio njihov predsjednik Volodimir Zelenskij, otvorile su i temu o tom statusu i zemalja balkanskih zemalja - BiH i Republiku Kosovo kao i Republiku Sjevernu Makedoniju i Republiku Albaniju, koje već imaju status kandidata.
O prijemu Srbije nitko ne govori - čak što više, neki diplomati poput prvog visokog predstavnika u BiH, Carla Bildta, koji je na twitteru napisao da se "Srbija svojim stavom prema Rusiji diskvalificirala iz procesa učlanjenja", kao i da „za zemlje, koje ne dijele europske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU". Međutim, postavlja se pitanje je li se to promijenilo s obzirom na veliki korak koji je Srbija učinila i glasala 'za' Rezoluciju Opće skupštine UN-a u kojoj se “traži da Rusija odmah prestane primjenjivati silu u Ukrajini” i za koju je glasovala 141 zemlja, među kojima je i BiH i Srbija.
Tko je na dnevnom redu EU-a?
Još nitko ne zna kako će ove inicijative završiti te hoće li zbog ruske agresije na Ukrajinu i vanredne situacije profitirati balkanske zemlje koje nikako da se pomjere prema EU - ili zbog "raspoloženja" europske administracije da se s proširenjem treba sačekati ili zbog nedovoljnih reformi koje su učinjene u zemljama koje preferiraju na članstvo.
Možda je malu najavu o tome kako bi se ovom problemu moglo pristupiti dao njemački kancelar Olaf Scholz koji je za njemačke medije komentirao pitanje zahtjeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Ukrajinu primi u EU.
-Sada će najprije na dnevnom redu biti odluke o prijemu u EU država zapadnog Balkana, barem onih koje "ozbiljno rade na tome". Mora biti vrlo jasno koje zahtjeve zemlje moraju ispuniti prije prijema, rekao je njemački kancelar.
I to je vrlo jasna poruka za "utopiste" koji su smatrali da se i BiH može provući kroz "iglene ušice" iako je provođenje reformi potpuno blokirano u posljednjih dvije godine, a zemlju potresa najteža i najopasnija politička kriza od njenog nastanka.
Ali, daljnji razvoj situacije, dakako, mogao bi promijeniti i okolnosti, te se "možda i dogodi čudo" te EU odstupi od svojih uvjeta i 'standarda' za prijem u članstvo.
No, podsjetimo da su nedavno dva bivša visoka predstavnika u BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko, u zajedničkom apelu upućenom predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen istaknuli kako je "sada trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja".
-To se mora odnositi i na BiH, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz Schillinga, koji ističu da bi se Srbiji trebalo isključiti iz kandidature za EU zbog podrške Rusiji.
Ali, s obzirom da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učinio neočekivano te je Srbija učinila veliki korak glasavši 'za' Rezoluciju Opće skupštine UN-a u kojoj se “traži da Rusija odmah prestane primjenjivati silu u Ukrajini”, položaj Srbije u tom smislu mogao bi biti bolji. Ipak, treba imati na umu da BiH i danas fukcionira prema Daytonskom mirovnom sporazumu te da su na njenom području smještene snage NATO-a, doduše u simboličnoj brojci, no to je ipak značajna poruka.
Milanović: Od 'nikakve države' do hitnog prijema BiH u EU
O žurnom prijemu u članstvo u EU nedavno je govorio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji je podržao inicijativu hitnog prijema Ukrajine u EU, pokušavajući se "posuti pepelom" nakon skandaloznih izjava o Ukrajini netom prije početka invazije.
Njegove izjave i što se tiče BiH, sada su dijametralno suprotne - od "prvo sapun, onda parfem", "nikakva država", "bijedna država kojoj nije mjesto u NATO-u" itd. do toga da on sada traži hitan prijem u EU.
U službenom priopćenju iz Ureda predsjednika Milanovića navedeno je kako on smatra kako "Ukrajini treba dati status kandidata za članstvo u Europskoj uniji što je prije moguće", ali i da se "mora napraviti sve u cilju sprečavanja širenja krize na Zapadni Balkan, u naše susjedstvo i da izbjegnemo svaku moguću ugrozu ne samo naših susjednih zemalja već i Republike Hrvatske".
-Stoga je predsjednik Milanović inicijatorima otvorenog pisma predložio da se zatraži status kandidata za članstvo u EU i za BiH i Republiku Kosovo te da EU, nakon višekratnih obećanja, odmah započne pregovore o članstvu s Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Albanijom, koje već imaju status kandidata. Također, potrebno je ubrzati pregovore s Crnom Gorom. Što se tiče Srbije tiče, u ovom, za europski mir, važnom trenutku, ta se država mora odlučiti želi li stvarno članstvo u EU ili ne i prema tome voditi svoju politiku. EU joj mora dati do znanja da je ovo trenutak odluke, navodi se u službenom priopćenju. No, je li Milanović stavio potpis na inicijativu i izravno podržao Ukrajinu kao države kandidatkinje ili istu nije potpisao te inicijativu 'minirao'?
Ipak, dok se situacija na ukrajinskom bojištu mijenja iz dana u dan, a ruske trupe polako ostvaruju svoje zadane ciljeve, EU je pred još jednim izazovom - hitno u članstvo primiti i države zapadnog Balkana koje bi, kako u neslužbenim razgovorima kažu neke europske diplomate, u EU sa sobom donijele svoje probleme?
